Hren (Armoracia rusticana) je višegodišnja biljka iz porodice Brassicaceae. To je korjenasto povrće koje se uzgaja se i koristi širom svijeta. Koristi se svježe, za pripravu umaka, ali i raznih narodnih pripravaka. Vrsta je vjerojatno porijeklom iz jugoistočne Europe i zapadne Azije.

Hren raste do 1,5 metara visine. Uzgaja se prvenstveno zbog velikog, bijelog i suženog korijena. Korijen je ljutkastog i oporog okusa, ali i jakog nadražujućeg mirisa.

Izniman prirodni antibiotik

Otporna je biljka visokih, bogatih listova i debelog, dubokog korijena, koja obiluje vitaminom C i eteričnim uljem koje je bogato mirisnim sumpornim spojevima glukozinatima. Hren sadrži i vitamine B skupine te raznovrsne minerale: kalij, kalcij, željezo, magnezij, fosfor i silicij.

U proljeće se mladi listovi hrena mogu dodati salatama. Korijen se može izvaditi tijekom cijele godine. Može se uzgojiti, ali ga često nalazimo samoniklog po livadama i njivama.

Hren se najčešće koristi kao začin hrani. Izvrstan je u umacima (umak od kuhanog hrena), kao svježe nariban sastojak umaka za pripravu zimnice (naročito pri kiseljenju krastavaca i zelene rajčice) te u raznim salatama. Nekad se koristio kao vrlo učinkovita i prirodna pasta za zube.

hren
Korijen hrena

Hren je prirodni antibiotik s jakim antibakterijskim i antivirusnim djelovanjem. Tako se u narodnoj medicini od davnina koristi za poboljšanje imuniteta te protiv infekcija i za čišćenje pluća. Potiče rad želuca, crijeva, jetre, gušterače, žuči, srca, ali i cirkulaciju.

Sastojak je mnogih domaćih pripravaka. Sok od hrena uništava mnoge bakterije i gljivice koje izazivaju razne bolesti u ljudskom organizmu. Često je i sastojak raznih aniparazitskih programa.

Unatoč ljekovitosti hren treba koristiti u malim količinama. Također, nije preporučljiv za djecu kao ni osobama koji imaju čir na želucu ili poremećaj rada štitnjače.

hren
Hren u cvatnji

Pripravak od hrena za jačanje imuniteta

Izribani korijen hrena (oko 125 grama), pomiješati s 100 grama meda te 3 limuna (neprskana i samljevena s korom, ali bez koštica), sve pomiješati i staviti na hladno u frižider. Uzeti dva do tri puta na dan malu žličicu, količina je dovoljna za potrošnju kroz 3 tjedna.

Umak od hrena

Zapržiti  žličicu brašna na 2 žlice suncokretovog ulja te polako dodati oko 150 grama naribanog hrena, nadoliti oko 2 dcl  bistre mesne juhe, dodati malo soli te pustiti da se kratko propirja.  Na kraju dodati 3 žlice kiselog domaćeg vrhnja i umak od hrena je gotov. Po želji se može dodati začini. Izvrstan je poslužen uz pečenke i domaće mlince.

hren
Umak od hrena

Prethodni članakOPG Novak – uzgoj ekološkog povrća u Zagrebu
Sljedeći članakMirisne cvjetne vrste
Kristina Pawelitsch, mag.ing.agr.
Rođena je 1974. g. u Crailsheimu u Njemačkoj, a diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti Lovranske trešnje. Urednica je Gospodarskog lista i autorica stručnih članaka iz raznih područja poljoprivrede, a surađuje i s udrugama iz područja poljoprivrede. Kristina Pawelitsch rođena je 1974. godine u Njemačkoj , u Crailsheimu. OBRAZOVANJE: • U Krapini završava srednju školu za prirodoslovno- matematičkog tehničara • 2002. diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu i stekla zvanje magistra inženjerka hortikulture. Diplomirala je na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti lovranske trešnje. • govori tečno njemački i engleski (Vodnikova škola, Zagreb , 6. stupanj poslovnog engleskog i završni stupanj konverzacijskog njemačkog u školi Sokrat u Zagrebu) RADNO ISKUSTVO: Od lipnja, 2017. godine urednica u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo: radila u AQUAARTu kao projektant automatskih sustava navodnjavanja. Nakon toga radi kao referent nabave u Würth Group na poslovima uvoza i izvoza za strano tržište, pretežno Njemačka i Švicarska. Aktivni je član Udruge Akram (Udruga za hrvatsko savršeno naselje), a pisala je i u časopisima ''Vita'' i '' Sto posto prirodno''.