Koristimo 100% hrvatski krumpir za naše gotove proizvode. Uskoro će se krenuti i u povećanje domaće proizvodnje zahvaljujući novoizgrađenom skladištu gotovih proizvoda, jedna je od glavnih poruka na svečanom otvorenju novog kompleksa za skladištenje u općini Hercegovac koji je tvrtka Intersnack Adria sagradila pomoću sredstava iz Podmjere 4.2.1. Cjelokupna vrijednost investicije iznosi 33 milijuna kuna, od čega je 50% sufinancirano iz Programa ruralnog razvoja.

Na svečanom otvorenju, okupljenima su se obratili Ianko Krandarov, direktor Intersnack Adria i Bugarska. Zatim Josip Cvetko, direktor tvornice Intersnack Adria, Boro Bašljan, načelnik općine Hercegovac, Marko Marušić, župan Bjelovarsko – bilogorske županije te državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, koji je ovo zdanje svečano proglasio otvorenim.

U pozdravnim govorima istaknuto je kako će ovaj moderni kompleks pridonijeti učinkovitijem poslovanju i povećanju domaće proizvodnje. Također i regionalnoj distribuciji gotovih proizvoda tvrtke Intersnack Adria, najvećeg otkupljivača industrijskog krumpira te vodećeg hrvatskog proizvođača slanih grickalica u čijem su asortimanu svima dobro poznati domaći i internacionalni brendovi Čipi Čips, Chio, Kroki Kroket, Tip Top, POM-BÄR i Nutline.

Čips od hrvatskog krumpira

Josip Cvetko je za Gospodarski list istaknuo da je izgradnjom skladišta gotovih proizvoda omogućeno kvalitetnije skladištenje proizvoda. Također i veći izvoz uz povećanje proizvodnje s desetak novih radnih mjesta za radnike koji će se pridružiti ukupno 120 zaposlenih (do 150 u sezoni).

Tvornica radi kontinuirano svih 12 mjeseci, a u vršnim mjesecima, kad su nogometna prvenstva i za Božić i Novu godinu, radi se i u 4 smjene. Prerada od oguljenog krumpira do gotovog čipsa završena je unutar sat vremena. Godišnje se proizvede oko 5500 tisuća tona gotove robe.

 class=
Josip Cvetko

Nama je glavna sirovina krumpir koji je 100% iz Hrvatske. Imamo godišnje ugovore s oko 40 kooperanata koji za nas isporučuju 16 tisuća tona krumpira godišnje. On se sav skladišti na ovoj lokaciji. U strukturi prodaje, oko 70% proizvodnje ide na domaće tržište. U budućnosti se planira povećanje izvoza, s obzirom na to da u zadnjih 3-4 godine imamo kontinuirano povećanje proizvodnje. Ona je za ovu godinu planirana na više od 500 hektara.

Partnerstvo i kooperacija

Svake godine povećavamo za 10-ak posto površine na kojima se sadi krumpir za potrebe naše tvornice. 80% volumena proizvodi se u ovoj regiji, većinom u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Imamo i kooperante i iz Međimurja i Slavonije, naglasio je Cvetko i dodao da svim kooperantima pružaju podršku u proizvodnji i koriste iskustva Intersnackovih tvornica iz drugih država, budući da je svaka godina drukčija zbog klimatskih promjena, pa se prilagođavaju rokovi za agrotehničke zahvate, sortiment, sredstva za zaštitu i sl.

Može se reći da je uzgoj krumpira za tvornicu Intersnack zapravo zajednički projekt s našim kooperantima. U njemu mi kao kompanija osiguravamo sadni materijal i gnojivo i jamčimo otkupnu cijenu i volumen otkupa krumpira.

Mi stalno tražimo kooperante, osobito mlade ljude s kojima možemo dugoročno planirati proizvodnju. Intersnack je ukupno u ovu proizvodnju u Hrvatskoj do sad investirao oko 10 milijuna eura. Tako svatko tko želi i ima volju baviti se uzgojem krumpira za preradu, može s nama graditi budućnost, pozvao je zainteresirane proizvođače Cvetko.

Već treću godinu zaredom imamo izazove u uzgoju krumpira. Od pandemije i viškova prije dvije godine, pa prošle godine suša i slabiji urod. Ove godine imamo rast cijena, ali smo se s našim kooperantima uvijek partnerski dogovorili, pa i otkupili viškove. U novoj sezoni dogovorili smo korekciju u povećanju cijena i olakšali proizvođačima da prebrode ova neizvjesna vremena, naglasio je Josip Cvetko.

 class=
 class=

Uzvanici s upravom tvrtke Intersnack Adria i proizvođači kooperanti

Na svečanom otvorenju bili su i kooperanti. Oni su udruženi u Udrugu proizvođača industrijskog krumpira općine Hercegovac. Njihov je predsjednik Nikola Stepić, koji nam je predstavio udrugu.

Udruga, koja je osnovana 2007.g. dok je Franck bio vlasnik s ciljem lakšeg i zajedničkog dogovora s tvornicom oko proizvodnje i otkupa krumpira, trenutno broji oko 25 članova. Taj broj će se sigurno povećati, jer se povećava i proizvodnja u tvornici. Intersnack Adria je preuzeo i tvornicu i kooperaciju.

U zadnjih 4-5 godina povećava se i površina pod krumpirom. Tako smo od oko 350 ha, došli i do 600 ha. To i ne čudi, jer imamo izvrstan partnerski odnos i sve što se dogovori se ispoštuje, uključujući i rokove plaćanja. Intersnack Adria nam sve uredno i na vrijeme plati.

 class=
Nikola Stepić

Dogovorili smo uvjete i za ovu sezonu s većom otkupnom cijenom i na našu sugestiju Intersnack Adria nabavio je repromaterijal na vrijeme, prije velikog poskupljenja. Tako se nadamo da će se poklopiti i vremenske prilike i da će biti rodna godina, iako dosta koristimo navodnjavanje. Tako reguliramo dio nepovoljnih vremenskih uvjeta. Gledamo s optimizmom na budućnost. Imamo i sve više mladih proizvođača. Stariji članovi poput mene spremni su im pomoći sa savjetima i svojim iskustvom i znanjem. Drago nam je da ima mladih ljudi koji su se ozbiljno primili ovog posla, optimistično je zaključio Nikola Stepić.

Najnovija investicija tvrtke Intersnack Adria u brojkama:

  • 50% sufinancirano iz Podmjere 4.2.1.
  • Ukupna vrijednost – 33 milijuna kuna
  • Vrijednost višegodišnjeg ulaganja u modernizaciju – 70 milijuna kuna
  • Kapacitet skladišta – više od 4700 paletnih mjesta
  • Broj kooperanata proizvođača industrijskog krumpira – oko 40
  • Površina na kojoj se uzgaja industrijski krumpir za potrebe tvornice – oko 600 ha

 class=

 class=

 class=
 class=
 class=
 class=
 class=
 class=
Prethodni članakSmještaj i hranidba teladi
Sljedeći članakMladen Jakopović ponovo izabran za predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.