Paprike (Capsicum annuum L.) kao jednogodišnja zeljasta biljka u počecima su se uzgajale kao ukrasne lončanice. Na području Europe paprika se širi od 15. stoljeća, a njeno podrijetlo je s područja srednje Amerike. Postoji velik broj različitih sorata paprike, ovisno o obliku, boji, veličini ploda. Iznimno je bogata vitaminom C, a sadrži i vitamin B, E, šećer, bjelančevine, mineralne soli, alkaloide i dr. Paprika se koristi u prehrani kao svježa paprika, konzervirana i prerađena.
Paprika nije otporna na mraz jer joj za rast i razvoj treba topline. Na otvorenom se paprika sadi kad nema opasnosti od mraza. Najčešće se sadi u redove na razmak od 50 do 60 cm, a razmak u redu treba biti oko 40 cm. S obzirom da je paprika osjetljiva na promjene temperature, najsigurniji je uzgoj u zaštićenim prostorima. Uzgojem paprika u zaštićenim prostorima produžuje se i razdoblje berbe. Paprika se uzgaja u plodoredu, a mahunarke, grašak, soja, grah se smatraju dobrim pretkulturama. Vrste paprika su raznolike, najčešće se dijele na krupnoplodne i sitnoplodne sorte.
Krupnoplodne paprike, koje su više zastupljene u sortnoj listi Hrvatske, imaju plodove okruglog oblika kao što su sorte babura, kapije, rog, začinske sorte i rotund (paradajz paprika). U sitnoplodne paprike, težine manje od 20 grama ubrajaju se feferoni te sorta „šipke“ koja nije zatupljena u sortnoj listi Hrvatske (Ban, 2011.). Pregled vrste paprika s obzirom na izgled i naziv vrste vidljivo je u slikama u nastavku.
Proizvodnja paprike u Hrvatskoj
Ako promatramo poljoprivrednu površinu po kategorijama korištenja prema posljednje dostupnim podacima (2018.), vidljivo je kako se najveći udio odnosi na oranice i vrtove (54,1 %), trajne travnjake (40,9 %), zatim slijede voćnjaci (2,2 %), vinogradi (1,4 %), maslinici (1,2 %) te povrtnjaci koji obuhvaćaju oko 0,1 % ukupne korištene poljoprivredne površine. Korištene površine pod povrtnjacima (obuhvaćaju uzgoj pretežno povrća za potrošnju osoba koje žive u kućanstvu i uglavnom nisu namijenjeni za prodaju) imaju trend pada, od 2013. do 2018. godine za oko 22 % te u zadnjoj promatranoj godini iznose ukupno 1.848 ha pod povrtnjacima. Prema podacima DZS-a, površine pod svježim povrćem i jagodama u 2018. porasle su za oko 2,4 % u odnosu na 2017.
Od ukupne proizvodnje povrća u 2018. godini najzastupljenija je proizvodnja kupusa, rajčice, luka i češnjaka te nakon toga slijedi paprika s manje od 20 tisuća tone paprike. Što se tiče proizvodnje paprika, vidljive su fluktuacije kroz promatrane godine. Ali, ako promatramo razdoblje od 2013. do 2018. godine, vidljiv je rast proizvodnje od oko 20 %, s 14553 tona na 18106 tona. Samodostatnost proizvodnje paprike u Hrvatskoj u 2017. godini iznosi oko 60,63 %.
Izvor: Autor prema podacima DZS
Kakva je zarada od proizvodnje paprike?
…
Prilike i izazovi
…
Je li isplativiji uzgoj paprike na otvorenom ili u zaštićenom prostoru, kolika je njena razina profitabilnosti u odnosu na druge kulture, kalkulaciju pokrića varijabilnih troškova (troškovi presadnica, folije, mineralnih, organskih gnojiva, sredstva za zaštitu bilja, vreća, berbe i ostalog) u proizvodnji paprike na otvorenom i u zaštićenom prostoru, te kako se kreće njena proizvodnja u svijetu i Hrvatskoj saznajte u tiskanom izdanju Gospodarskog lista broj 9 od 15.05.2019.
