Primjenom crnih, prozirnih (transparentnih) i poluprozirnih (fotoselektivnih) folija povećava se temperatura tla, što izravno utječe na brži rast biljaka, ranije dozrijevanje plodova, povećanje prinosa, ali i kvalitetu plodova. Ove folije se primjenjuju u zimskom i rano proljetnom uzgoju (salata, paprika, rajčica, krastavci, kupusnjače…). Za kulture koje se uzgajaju tijekom ljeta (salata na otvorenom, plodovito povrće u zaštićenim prostorima) može se primijeniti bijela, odnosno, crno-bijela folija s bijelom stranom okrenutom prema gore (slika 2) kako bi se čim više sunčevog zračenja reflektiralo i spriječilo podizanje temperature tla iznad optimuma. Nadalje, pokrivanjem tla smanjuje se evaporacija, sprečava erozija tla, ali i smanjuje ispiranje hranjiva iz rizosfere. Za pokrivanje tla koriste se folije debljine od 15 do 50 µm (mikrometara), ovisno o duljini trajanja pokrivanja tla. Uobičajeno je da folije za pokrivanje traju jednu vegetacijsku sezonu. Osim na otvorenome, pokrivanje tla se primjenjuje i u zaštićenom prostoru, bilo da se pokrivaju trake za sadnju ili cijela površina (u hidroponskom uzgoju) kad se koristi višegodišnja folija debljine do 150 µm.
U kombinaciji s pokrivanjem najčešće se primjenjuje natapanje kapanjem. Sustavom za natapanje kapanjem može se provoditi i prihrana, odnosno, fertirigacija. Ovim načinom se voda i hranjiva dodaju u zonu ukorjenjavanja biljaka, čime se ostvaruju znatne uštede s ekonomskog i ekološkog gledišta.
Prednosti pokrivanja tla folijama
Ranija berba – povišena temperatura tla pokrivenog PEfolijom uzrokuje intenzivniji rast i razvoj uzgajane kulture i raniju berbu. Primjena crnog pokrivača može rezultirati ranijom berbom za 7 do 14 dana, a primjena trans parentnog do 21 dan.
Smanjena evaporacija – ispod pokrivača je evaporacija smanjena. Rezultat smanjene evaporacije je viša i ujednačenija vlažnost tla u odnosu na nepokriveno tlo. Iako se pokrivanjem tla čuva vlažnost, za uspješan uzgoj neophodno je ispod folije postaviti cijevi za natapanje kapanjem.
Onemogućen rast korova – pri primjeni crnog ili crno-bijelog pokrivača onemogućen je kontakt sunčeve svjetlosti i tla što sprečava rast i razvoj korova ispod pokrivača. Ispod transparentnog pokrivača korovi niknu, ali visoka temperatura ispod folije priječi njihov daljnji razvoj.
Smanjeno ispiranje hranjiva – budući da se ispod pokrivača najčešće primjenjuje sustav natapanja kapanjem, kojim je moguće provesti i prihranu (fertirigaciju) potrebne količine hranjiva se dodaju u blizinu korijenovog sustava. Na taj način je smanjeno ispiranje hranjiva u dublje slojeve tla i podzemne vode intenzivnim natapanjem ili oborinama. Smanjeno zbijanje tla i stvaranje pokorice – tlo ispod folije ostaje rahlo i prozračno. Razlog tome je što se za prolaz koriste samo prostori između traka folije, a jače oborine ne narušavaju strukturu tla. Korijen ima dovoljno kisika za rast i razvoj, a u takvom tlu je i zadovoljavajuća mikrobiološka aktivnost.
Čistiji i zdraviji proizvod – proizvod pokrivanog usjeva je čistiji i manje podložan napadu biljnih štetočina jer nema kontakta s tlom. Ako površina nije pokrivana, plodovi (npr. krastavci kornišoni, jagode) se razvijaju na tlu, što pogoduje razvoju bolesti. Pri intenzivnim oborinama čestice tla dospijevaju na biljke ili plodove, što također smanjuje kvalitetu.
Intenzivniji rast – folija za pokrivanje gotovo je nepropusna za ugljični dioksid koji je neophodan za fotosintezu. Kako se razina ugljičnog dioksida diže ispod nepropusnog pokrivača, on izlazi kroz otvore u kojima su posađene biljke i pri kontaktu s listovima povoljno djeluje na intenzitet fotosinteze.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUzgoj mladog krumpira
Sljedeći članakRajčica – od sadnje do berbe
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.