Stara izreka kaže: „krava daje mlijeko na usta“, pa vođeni tom mudrošću možemo konstatirati kako naš urod uvelike ovisi o gnojidbi. Svako tlo treba brigu, njegu i redovan pregled kako bi bilo dobra podloga za uzgoj. Gnojidbom stvaramo optimalan medij u tlu za rast i razvoj biljaka kao i dozrijevanje plodova.
Gnojidba u ekološkoj proizvodnji mora biti racionalna i temeljena na stvarnom stanju tla. Tako pazimo na troškove, smanjujemo unos možda nepotrebnih nutrijenata u tlo i reduciramo ispiranje viška dušičnih spojeva u podzemne vode. Ono što svatko od nas treba poznavati je kvaliteta tla u kojem uzgajamo. Tlo uz svoju fizičku strukturu ima i kemizam koji određuje koliko je lako apsorbirati neke nutrijente biljkama koje sadimo ili sijemo. Zato treba pravilno i redovno uzimati uzorke s parcela i davati ih na analize.
Ono što ćete temeljno dobiti nakon analize uzorka tla je sadržaj osnovnih mineralnih komponenata tla N-P-K. Zatim pH tla koji pokazuje koliko je vaše tlo kiselo ili lužnato te sadržaj humusa u tlu. Ovo su osnovni parametri s kojima se radi po pitanju gnojidbe kao i po pitanjima neutralizacije tla za uzgoj.
Laboratorij koji surađuje s agronomom može dati i preporuku gnojidbe. Ako nema mogućnosti preporuke, posavjetujte se s agronomom oko planova gnojidbe za naredne godine. U pojedinim županijama i općinama u Hrvatskoj na raspisima natječaja za male potpore u poljoprivredi možete tražiti povrat troška analize tla.
Obrada tla i postrni ostaci
U današnje vrijeme u svijetu sve više vlada trend minimalne obrade tla – „no till system“. No-till poljoprivreda (također poznata kao nulta obrada ili izravna sjetva) je poljoprivredna tehnika za uzgoj usjeva ili pašnjaka bez narušavanja tla obradom. No-till poljoprivreda smanjuje eroziju tla koju uzrokuje obrada, posebno u pjeskovitim i suhim nagnutim terenima. Daje i druge pogodnosti poput povećanja količine vode koja se infiltrira u tlo, zadržavanja organske tvari u tlu i kruženja hranivih tvari.
Ove metode mogu povećati količinu i raznolikost života u i na tlu. Dok konvencionalni sustavi bez oranja koriste herbicide za suzbijanje korova, ekološki sustavi koriste kombinaciju strategija. Kao npr. sadnju pokrovnih usjeva kao malča za suzbijanje korova. Svi postrni ostaci koji ostaju nakon žetve predstavljaju organsku tvar koja se razgrađuje u tlu i time stvara humus – tamnu organsku tvar u tlu koja nastaje razgradnjom biljnih i životinjskih tvari, bogatu hranivima koja su dostupna biljkama.
Stajski gnoj
U ekološkoj poljoprivrednoj praksi osnovu gnojidbe predstavlja stajski gnoj. Količina ukupnog stajskog gnoja koja se smije koristiti propisana je „Pravilnikom o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva“ (»Narodne novine«, broj 163/03, 40/07), gdje su ujedno i definirani pojmovi:
»Stajski gnoj« je kruti stajski gnoj, gnojovka i gnojnica.
»Kruti stajski gnoj« je smjesa stelje, krutih i tekućih životinjskih izlučevina različitog stupnja biološke razgrađenosti, stabilnosti i zrelosti.
»Gnojovka« je polutekuće stajsko gnojivo, smjesa krutih i tekućih životinjskih izlučevina, tj. stajski gnoj uglavnom bez stelje.
»Gnojnica« je tekući stajski gnoj, najčešće smjesa tekućih životinjskih izlučevina i otpadnih voda. Obično nastaje kao tekući ostatak izlučevina koje stelja ne uspije upiti.
»Kompost« je organsko gnojivo i poboljšivač tla proizveden kontroliranom biooksidativnom razgradnjom različitih smjesa sastavljenih prvenstveno od različitih biljnih ostataka, ponekad pomiješanih s organskim gnojivima i/ili životinjskim ostacima, a sadrži ograničene količine mineralnih tvari.
Isto tako, navedenim pravilnikom propisane su i maksimalne količine dozvoljenih pojedinih vrsta stajskih gnojiva po ha proizvodne površine.
Tablica 1. Sadržaj dušika, fosfora i kalija u stajskim gnojivima i najveća dozvoljena količina u primjeni gnojiva
Na temelju ovih smjernica gnoj moramo pravilno skladištiti i njime postupati;
– prostori za skladištenje gnoja moraju udovoljavati važećim propisima
– ne smijemo na parcele izvoziti neprerađeni (nezreo) stajski gnoj i
– po rasipanju gnoja bilo bi ideano odmah ga plitkom obradom unijeti u tlo ili gnojiti u brazde gdje je to moguće
Kompost
Kompostiranje je kontrolirana mikrobiološka razgradnja organskih materijala u djelomično razgrađene rezidue, koje nazivamo kompost. To je smjesa različitih organskih otpadaka gospodarstva i kućanstva. Oni se prerađeni radom mikroorganizama i faune i koristi se kao organsko gnojivo.
Humifikacija – mikroorganizmi razgrađuju veliki dio organske tvari tla u anorganske minerale koje korijenje biljaka može apsorbirati kao hranive tvari. Ovaj proces se naziva “mineralizacija”. U tom se procesu dušik i drugi hranjivi sastojci u razgrađenoj organskoj tvari recikliraju. Ovisno o uvjetima u kojima se odvija razgradnja, dio organske tvari ne mineralizira se. Umjesto toga se transformira procesom koji se naziva “humifikacija”.
Kompost se uglavnom koristi za poboljšanje fizikalnih, kemijskih i bioloških značajki tla kao organsko gnojivo, za ishranu bilja kao biljno gnojivo, malč ili kao sirovina za proizvodnju raznih supstrata. Zajedničko je svim kompostima da kod njih proces humifikacije teče do kraja, pa je njihova organska tvar zapravo trajan humus.
Zelena gnojidba
Zelena gnojidba je usjev posebno proizveden da se unese u tlo dok je još zelen. Obično se biomasa zelene gnojidbe unosi nakon malčiranja plugom ili frezom kao što se često radi sa (smeđim) gnojivima. Primarni cilj je dodati organsku tvar u tlo. Za zelenu gnojidbu često se koriste mahunarke koje dodaju dušik u tlo za usjeve koji slijede zelenu gnojidbu. Posebno u ekološkoj, ali i u konvencionalnoj poljoprivredi.
Zelena gnojidba obično ima više funkcija koje uključuju poboljšanje i zaštitu tla:
- Zelena gnojiva mahunarki kao što su djetelina i grahorica sadrže simbiotske bakterije koje fiksiraju atmosferski dušik u kvržicama korijena u obliku koji biljke mogu koristiti.
- Zelena gnojidba djeluje uglavnom kao tvar koja zakiseljuje tlo i smanjuje alkalnost/pH alkalnih tala stvaranjem huminske i octene kiseline.
Mikrobna aktivnost inkorporiranih pokrovnih usjeva u tlu dovodi do stvaranja micelija i viskoznih materijala. Oni pogoduju zdravlju tla povećanjem njegove strukture (tj. agregacijom).
Povećani postotak organske tvari (biomase) poboljšava ulaz i zadržavanje vode, prozračivanje i druga svojstva tla. Tlo se lakše okreće ili obrađuje od neagregiranog tla. Daljnje prozračivanje tla rezultat je sposobnosti korijenovog sustava mnogih usjeva zelene gnojidbe da učinkovito prodiru u kompaktna tla. Količina humusa koja se nalazi u tlu također se povećava s višim stupnjevima razgradnje. To je korisno za rast usjeva koji slijede zelenu gnojidbu.
Neleguminozni usjevi primarno se koriste za povećanje biomase u tlu. Njihov duboki korijen omogućuje dubljim sferama tla dovođenje nutrijenata koji su tamo nedostupni. Neleguminoza najčešće korištena za zelenu gnojidbu je heljda. Neki od usjeva zelene gnojidbe kad cvjetaju nude hranu oprašivačima. One čine stanište korisnih predatorskih insekata čime smanjuju potrebu za primjenom insekticida.
Biljna gnojiva i folijarna prihrana
Izrada biljnih gnojiva može predstavljati jedan od oblika prihrane zalijevanjem ili folijarnim prskanjem po listu biljke. Najčešće biljne gnojnice proizvodimo od kombinacije biljaka – kopriva za dušik, gavez za kalij, valerijana za fosfor, ili kombiniranjem različitih korovnih biljaka.
Za pripremu gnojiva od koprive uzeti 1 kg svježe ili 200 g osušene koprive i potopiti u 10 l vode. Koprivu staviti u vodu, dobro izmiješati i ostaviti da fermentira tijekom 10 do 15 dana. Svaka dva do tri dana sadržaj u kanti promiješati kako bi se aerirao i potaknuo proces fermentacije. Otvor prekriti tkaninom koja omogućava protok zraka ali onemogućava upadanje kukaca i nečistoća u smjesu. Fermentacija je gotova kada završi pjenušanje.
Ovaj pripravak razvija neugodan miris pa ga smjestite u najudaljeniji dio vrta. Nakon završene fermentacije sadržaj kante procijedite i koristite kao gnojivo nakon što ga razrijedite sa vodom. Razrijedite u omjeru 1:10 kada zalijevate, a u omjeru 1:25 kada obavljate folijarnu prihranu.
Slično kao i čaj od koprive može se izraditi i pripravak od gaveza. Gavez je bogat kalijem, kalcijem, željezom, fosforom i manganom. Način pripreme: 1 kg svježih gavezovih listova potopite u 10 l vode. Ostavite fermentirati 10 dana nakon čega procijedite smjesu i razrijedite u istim omjerima kao i koprivu.
Ove čajeve možete pohraniti i koristiti tijekom godine. Čuvajte ih u tamnim staklenim bocama i redovno kontrolirajte. Ako primjetite pojavu plijesni na vrhu, procijedite i prelijte sadržaj te ga opet pohranite na hladnom i mračnom mjestu.
Gnojidba diktira vaš prinos, racionalna gnojiba smanjuje troškove i vraća tlo u balans od kojeg najviše koristi imaju upravo biljke, koje daju zdrave ujednačene plodove. Stoga, nemojmo gnojidbi pristupati olako jer je ona temelj svake poljoprivredne proizvodnje.
Pročitajte još:
Gnojidba u ekološkoj poljoprivredi
Zaštita od štetočina u ekološkoj proizvodnji
Praktični savjeti u ekološkoj gnojidbi
