Proljetni radovi u povrtnjaku

Zbog porasta dnevnih temeratura zraka, prvenstveno minimalnih i zagrijavanja tla, tijekom travnja se u povrtnjaku intenzivno obavljaju različiti poslovi. Za uspješno planiranje poslova važno je uzeti u obzir prikladne vremenske uvjete koji su posljednjih godina sve nepredvidljiviji.

Ipak, dobro je držati se nekih osnovnih pravila stečenih tijekom dugogodišnjeg iskustva i voditi vrtlarski dnevnik u koji se iz godine u godinu zapisuju obavljeni poslovi, što i kad se posijalo/posadilo, koje su mjere njege obavljene i kada, te ostvareni rezultati (kad je bila berba i koliko).

Kaljenje presadnica prije planirane sadnje

Obavljaju se osnovna obrada tla i organska gnojidba ako nisu obavljene u jesen ili tijekom zime zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta. Tlo se priprema za sjetvu i sadnju, obavlja se predsjetvena gnojidba, siju se i sade različite vrste povrća. Presadnice ranih kultura (salata, korabica, kupus, cvjetača, cikla, blitva) uzgojene u zaštićenim prostorima spremne su za sadnju na otvoreno. Presadnice plodovitog povrća i celera su ispikirane i u fazi su intenzivnog porasta, redovito se zalijevaju i prihranjuju te po potrebi štite od bolesti i štetnika. U travnju je potrebno započeti s pripremom presadnica za sadnju na otvoreno. Kako ne bi doživjele šok, zaštićeni prostor u kojem rastu sve se više provjetrava i postupno se snižava temperatura unutar njega. To se naziva „kaljenje“ presadnica i traje 10 do 15 dana prije planirane sadnje.

Obrada tla, gnojidba i plodored

Osnovna obrada (oranje ili na manjim površinama ručno prekopavanje-štihanje) obavlja se na dubinu 20 do 30 cm. Prije obrade tla površinski se razbaca gnojivo koje se obradom unosi u tlo. Za organsku gnojidbu može se koristiti zreli stajski gnoj (20-30 kg/10 m²), kompost (50-60 L/10 m²). Organska gnojidba je važna jer se njome povećava udio organske tvari u tlu te istovremeno rahli i prozračuje tlo. Osim toga, tla koja su bogata organskom tvari brže se zagrijavaju u proljeće. To što povoljno utječe na početni razvoj mladih biljaka.

Nažalost, primjena samo organskog gnojiva povrću ne osigurava dovoljnu količinu hranjiva pa se uz njega obavezno primjenjuju i mineralna gnojiva. Od mineralnih gnojiva koriste se kompleksna gnojiva NPK 15:15:15 za kulture kraće vegetacije ili NPK 7:14:21 za kulture duže vegetacije, u količini 0,5-1 kg/10 m².

Treba znati kako neke povrtne vrste ne podnose gnojidbu stajskim gnojem (mrkva, špinat, luk) pa se uzgajaju kao druga kultura u plodoredu, odnosno nakon vrsta koje traže organsku gnojidbu.

Plodored – važan čimbenik

Plodored (pravilna prostorna i vremenska izmjena usjeva u vrtu) predstavlja važan čimbenik u proizvodnji povrća i neophodo ga se pridržavati ako želimo postići dobar rezultat u proizvodnji, čak i samo za vlastite potrebe.

Dobri predusjevi za najvažnije kulture:

Sjetva i sadnja

Sjetvu ili sadnju na otvorenom najbolje je obaviti na uzdignutu gredicu, širine do 120 cm, kako bi se svi radovi mogli obaviti sa staze. Tlo na gredicama se brže zagrijava, što ih čini pogodnima za ranu proljetnu sjetvu. Također, lako se održava dobra struktura tla te kapacitet za vodu i zrak jer nema gaženja po gredicama. Na uzdignutu gredicu se vrlo lako s ciljem zaštite od niskih temperatura postavlja niski tunel ili se prekrivaju agrotekstilom, odnosno folijom za malčiranje.

Na gredice se sije omaške (špinat, matovilac, rotkvica) ili češće u redove. Sadi se u redove na određeni razmak unutar reda i između redova ovisno o vrsti.

Do kraja druge dekade travnja trebala bi završiti sjetva graška, mrkve, salate i poriluka te sadnja lučica luka. Također, obavlja se sadnja presadnica salate, cvjetače, korabice, blitve i kupusa. Ovisno o lokaciji, u drugoj polovici travnja mogu se sijati kukuruz šećerac, celer, grah, cikla, a moguća je i izravna sjetva rajčice i paprike. Sije se začinsko bilje poput peršina, vlasca, kopra, kadulje i majčine dušice (timijana). U travnju se u dobro pognojeno i pripremljeno tlo, na dubinu od 15-ak centimetara sadi naklijani krumpir.

Krajem mjeseca moguća je izravna sjetva lubenice, dinje, krastavca i graha mahunara. Ipak, zbog mogućih kasnih proljetnih mrazeva ovim je vrstama potrebno osigurati zaštitu od hladnoće izravnim prekrivanjem agrotekstilom. Iste se kulture (tikvenjače) te bosiljak siju u zaštićeni prostor radi proizvodnje presadnica. One će se saditi na otvoreno sredinom ili u drugoj polovici svibnja.

U travnju se beru kulture (salata, špinat, matovilac, mladi luk, rotkvica) iz ozimog ili ranoproljetnog uzgoja, uzgojene u negrijanim zaštićenim prostorima ili na otvorenome.

Mjere njege

Gredice na kojima još ništa nije posijano ili posađeno okopavaju se i po potrebi malčiraju polietilenskom folijom kako bi se tlo što bolje ugrijalo do sadnje najčešće presadnica plodovitog povrća. Nakon okopavanja, po potrebi zalijevanja i prihrane može se obaviti malčiranje već izniklih kultura organskim matrijalima (slama, sijeno, pokošena trava) koji će zadržati vlagu, spriječiti rast korova, a svojim raspadanjem i obogatiti tlo organskom tvari.

Okopavanje je dobro obaviti nekoliko dana nakon svakog zalijevanja ili kiše kako bi tlo na gredici ostalo rahlo i ujedno se sačuvala vlaga u tlu i povećala prozračnost površinskog sloja tla. Posebna pažnja je potrebna u slučaju intenzivnih oborina kad se na površini tla može stvoriti pokorica koja sprječava nicanje tek posijanih kultura, a i smanjuje dotok zraka u površinski sloj. Tada je lagano okopavanje i razbijanje pokorice obvezno kako bi se izbjegla potreba za ponovljenom sjetvom ili neujednačeno nicanje.

Povrtne vrste koje se uzgajaju izravnom sjetvom uobičajeno niknu pregusto tako da je poslije nicanja, odnosno razvoja kotiledona i jednog do dva prava lista potrebno obaviti njihovo prorjeđivanje. Ovisno o vrsti, prorjeđuje se na razmak od 5 do 10 (20) cm između biljaka. Počupane biljčice npr. salate ili radiča mogu se iskoristiti kao presadnice golog korijena i posaditi na drugu gredicu. Ako se prorjeđuju nešto kasnije, kad je već počelo zadebljavanje korijena, mrkva ili cikla se mogu iskristiti kao vrlo ukusno mlado povrće.

U mjere njege još se ubrajaju zalijevanje (navodnjavanje) i prihrana. Voda i biljna hraniva se najbolje iskorištavaju ako se primijene putem sustava za navodnjavanje kapanjem, kada se koriste vodotopiva kompleksna mineralna gnojiva. Zalijevanje je neophodno, osobito za sušnog vremena i u kritičnim fazama rasta i razvoja povrtnih vrsta (početak rasta, cvatnja i plodonošenje, debljanje korijena, savijanje glavice…) Najbolje je zalijevati u rano jutro ili predvečer kada je temperatura zraka niža, kako bi se izbjegla moguće oštećenja biljaka zbog prevelike razlike između temperature vode i temperature zraka-lista.

U praksi, u kućnim vrtovima se prihrana najčešće obavlja na način da se primijeni granulirano mineralno gnojivo (dušično) rasipanjem po površini tla, nakon čega se laganim okopavanjem ili ogrtanjem biljaka unese u tlo. Mogu se primijeniti i folijarna gnojiva koja se razrjeđuju s vodom i prskaju po biljkama. Folijarna prihrana se vrlo lako i često kombinira sa zaštitom od bolesti i štetnika. Osim već spomenute zaštite od bolesti i štetnika, u svakom povrtnjaku važnu mjeru njege predstavlja i suzbijanje korova. Korovi u povrtnjaku se dobro suzbijaju primjenom malčiranja, no, ne vole (podnose) sve povrtne vrste malčiranje. S druge strane, površine su premale za kemijsko suzbijanje tako de ne preostaje ništa drugo osim plijevjenja i okopavanja. Plijevljenje je najbolje obaviti kada je tlo dovoljno vlažno da se korovne biljke mogu isčupati zajedno s korijenom.