Šenon je zapravo rezultat križanja dvaju varijeteta unutar vrste Brassica oleracea: brokule (B. oleracea var. Italica; engl. broccoli) i cvjetače (B. oleracea var. botrytis; engl. cauliflower) na što ukazuje i engleski naziv „broccoflower“.

Cilj uzgoja je cvat koji se, kao i kod cvjetače, razvija na skraćenoj stabljici no cvjetni pupovi unutar cvata šenona su izraženije krupnoće. Kod brokule se koristi cvat i vršni dio cvatne stapke, ali i postrani cvatovi. Oni se nakon berbe vršnog cvata razvijaju iz pazuha listova.
Kod šenona i cvjetače nije izražena vršna dominantnost te se ne formiraju postrani izboji sa cvatovima. Šenon je slatkastog okusa zbog čega je prihvatljiv u pripremi hrane za djecu.

Brojnim se analizama ontogenetskih i morfoloških svojstava sorti šenona, utvrdilo da je ovo zanimljivo povrće zapravo tip cvjetače, ne brokule. Tako sorte svijetlozelenog cvata piramidalnog oblika ubrajamo u poseban tip cvjetače – Romanesco.
U usporedbi s cvjetačom bijelog cvata, šenon se ističe višim vrijednostima vitamina C, karotenoida, polifenola i visokom antioksidativnom aktivnosti zbog prisutnosti biljnih pigmenata (tablica). Naime, biljni pigmenti su važni za ljudski organizam jer djeluju kao prirodni antioksidanti budući da neutraliziraju slobodne radikale. Također čuvaju integritet stanice, sprječavajući oštećenje staničnog tkiva.

Kao i kod ostalih kupusnjača, optimalne temperature za vegetativni rast šenona su od 15 do 20 °C te je kombinacijom raznolikih klimatskih prilika, a time i proizvodnog područja, odgovarajućim izborom kultivara i rokova uzgoja, moguće osigurati kontinuiranu opskrbu tržišta šenonom.

Uzgaja se iz presadnica koje se, ovisno o sorti, sade na razmak između redova 50–60cm te razmak unutar reda 40–50cm. U uvjetima kontinentalne Hrvatske povoljniji je ljetno-jesenski uzgoj šenona, pri čemu se ostvaruje i viši prinos. U tom je roku uzgoja u agroekološkim uvjetima kontinentalne Hrvatske ostvarena prosječna masa cvata u rasponu od 380-460g. To je znatno više od rezultata istraživanja inozemnih autora (340 g).

Kod mnogih kultivara cvjetače listovi rozete priliježu uz cvat, čime ga štite od utjecaja sunčeve svjetlosti. Zato jer uslijed izloženosti bijelog cvata direktnom sunčevom svjetlu, već kroz nekoliko sati dolazi do smeđenja cvata. Kod šenona, ali i ostalih tipova cvjetače obojenog cvata, nema gubitka tržne vrijednosti cvata uslijed izloženosti direktnom sunčevom svjetlu.

U uzgoju može doći i do specifičnih fizioloških poremećaja. Uzrokovanih temperaturnim stresom, neravnomjernom opskrbom vodom i hranivima. To su: rižavost (pojava sitnih cvjetnih pupova na površini cvata), prorastanje brakteja (listovi prorastaju kroz cvat) te sljepoća (formiranje rozete lišća bez cvata). I šenon se ističe visokim vrijednostima glukozinolata koji imaju dominantnu ulogu u antikancerogenoj aktivnosti u ljudskom organizmu,. Kako bi se očuvala njegova hranidbena i zdravstvena vrijednost, preporučuje se što kraća termička obrada svježeg cvata.

Prethodni članakMali preživači ujesen
Sljedeći članakKolinje – zadovoljstvo i korist
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.