Gubici nastaju od žetve ili berbe sve do konzumacije hrane. Općenito gubici se mogu podijeliti na gubitke u masi, gubitke u kvaliteti (kakvoći), gubitak klijavosti i ekonomske gubitke. Gubici se pojavljuju u cjelokupnom proizvodnom procesu određene kulture.
Nastaju već u polju. Tamo uzroci mogu biti vremenski uvjeti (tuča, jaki vjetar, obilne oborine, suša), djelovanje divljih životinja i ptica, pojava bolesti i štetnih insekata i korištenje mehanizacije u žetvi i transportu. Navedeni uzroci većim dijelom uzrokuju gubitke u masi jer nestaje dio predviđenog prinosa. Na neke od ovih gubitaka može se djelovati i smanjiti na što je manju moguću mjeru. Na neke nije moguće utjecati nego se o takvim gubicima mora dobro proanalizirati uvjete u kojima će se odvijati poljoprivredna proizvodnja.
Već smo dosta čuli i vidjeli o tome da se klima mijenja, da će sve više biti klimatskih ekstrema. Također i da će se možda u konačnici morati mijenjati i postojeći sustavi poljoprivredne proizvodnje u nekim regijama. Nažalost, čovjek počinje osjećati na svojoj koži što je učinio; mora se početi mijenjati ili će i gubici u proizvodnji biti sve veći.
Na dio gubitaka koji nastaju korištenjem strojeva u žetvi i tijekom transporta se može utjecati. Jedan od najvažnijih čimbenika koji se moraju uzeti u obzir kod određivanja vremena žetve je vlaga zrna. Naime, na osnovi vlage zrna prilagođavaju se određeni dijelovi žitnog kombajna, ali i prema stanju usjeva koji će se žeti. U žetvi bi gubici trebali biti što manji i prema literaturnim podacima trebali bi iznositi do max. 2 %, s tim da 1 % gubitaka bude na hederu i 1 % na ostalim radnim organima. Prolaskom zrna kroz vršidbeni uređaj, zrno dobiva udarce; pri tome može doći do stvaranja prvih sitnih pukotina; one će se, nažalost, tijekom daljnjeg postupanja sa zrnom, povećavati i rezultirati otkidanjem jednog dijela zrna.
Da bi se što bolje pojasnili gubici koji nastaju od transporta do trenutka korištenja uskladištenog zrna, koristit će se predložak posliježetvenog sustava zrnatih kultura.
Posliježetveni sustav zrnatih kultura
Posliježetveni sustav zrnatih kultura započinje sa žetvom tijekom koje može doći do gubitaka u masi, ali i stvaranja uvjeta za buduće gubitke u kakvoći (pojava loma zrna). Nakon žetve zrno se transportira u skladišta. Tijekom transporta mogu se pojaviti gubici u masi (zrno curi iz prijevoznog sredstva); također i u kakvoći (zrno može dobiti miris po prijevoznom sredstvu, može nastati i lom zrna). Prije ulaska zrna u skladišta, provodi se analiza pošiljaka zrna; sve kako bi se utvrdili sljedeći parametri: masa zrna, vlaga zrna, primjese i njihov sadržaj, sadržaj proteina, sadržaj ulja, hektolitarska masa i dr.
Nakon određivanja prije navedenih parametara zrno se transportira do usipnog koša iz kojeg ide dalje u skladište. Tijekom ove operacije može se pojaviti u slučaju nestručnog ponašanja, gubitak u masi (curenje zrna izvan okvira usipnog koša); također i lom zrna koje će se slomiti pod kotačima sljedećeg prijevoznog sredstva. Zrno se zatim različitim transporterima (trakasti transporter, lančani transporter, elevator vjedričar) prebacuje do silosne komore ili na početak linije čišćenja. Tijekom čišćenja, dolazi do gubitaka u masi; dio primjesa se izdvojio na različitim strojevima za čišćenje (ovaj gubitak je logičan; treba se registrirati nakon tako što će se ulazna masa zrna umanjiti za masu primjesa koje više nisu u masi zrna).
Sušenje u sušari
Nakon prolaska kroz strojeve za čišćenje, zrno se ponovo transporterima diže okomito do mjesta gdje ide na protočnu vagu ili se usmjerava prema vertikalnoj sušari za zrno. Prije sušenja obzirom na put kojim je prošla zrnena masa, postoji mogućnost oštećivanja zrna (lom) i mogućnost gubitaka u masi (curenje zrna).
Tijekom sušenja u vertikalnoj sušari može doći uslijed nestručnog rukovanja do gubitaka u kakvoći (smanjenje ili gubitak klijavosti, utjecaj visokih temperatura zraka kojim se suši na kemijski sastav zrna i na reološka svojstva pšenice). Također, do ulaska zrna u sušaru i nakon sušenja kad zrno izlazi iz sušare mogu nastati gubici u masi. Tijekom sušenja voda isparava iz zrna; to znači da će se svakako pojavit gubitak u masi; međutim to je gubitak koji je predviđen i koji se kao takav i posebno registrira.
Zrno se nakon sušenja ponovo prebacuje transporterima do strojeva za čišćenje; nakon toga može, ali i ne mora ići do silosne komore preko protočnih vaga. Također, tijekom ovog transportiranja mogu se pojaviti gubici u masi, ali može nastati i dodatno oštećenje zrna, odnosno lom. Na kraju, zrno ulazi u silosnu komoru gdje može padati s velike visine; pri tome udara od zidove ili u pod silosne komore što može rezultirati oštećivanjem zrna, odnosno lomljenjm zrna.
Skladištenje
Tijekom skladištenja čija duljina može biti različita, mogu se pojaviti gubici u masi, ali i u kakvoći. Naime, zrnenu masu možemo promatrati kao jedan ekosustav koji ima nekoliko članova i između kojih postoji povezanost. Najvažniji član je svakako zrno osnovne kulture. Zatim tu su mikroorganizmi koji su prisutni na zrnu i u povoljnim uvjetima vlage i temperature mogu uzrokovati gubitke i u masi i kakvoći. U prije navedenom ekosustavu mogu se naći i štetni insekti i grinje; one također u povoljnim uvjetima za njihov rast i razvoj mogu uzrokovati gubitke i u masi i u kakvoći.
Ako prostor oko skladišta i u samom skladištu nije dovoljno dobro zaštićen od ptica i glodavaca, isti ulaze u skladišta i uzrokuju gubitke u masi i kakvoći jer dio zrna konzumiraju, ali puno veći dio onečiste svojim izmetom. U ekosustavu postoji povezanost između relativne vlage zraka, vlage zrna, temperature zraka u skladištu i temperature zrna. Tijekom skladištenja u zrnenoj masi odvija se proces disanja.
Tijekom tog procesa gubi se dio mase i tu se radi o gubitku suhe tvari, pod uvjetom da je zrno dobro osušeno. Male promjene u masi tijekom skladištenja, nastaju ako je zrno kako je već prije navedeno dobro osušeno (vlaga zrna ispod kritične vlage) i u uvjetima niske temperature i relativne vlage u skladištu.
U literaturi se može pronaći podatak da je gubitak suhe tvari do 0,5 % i opravdan jer se bez obzira na sve ipak odvijaju procesi unutar samog zrna. Međutim, ako se iz nekih razloga poveća vlaga u zrnu i temperatura zraka u skladištu, intenzitet disanja se povećava i dolazi do pojave povišenja temperature zrnene mase.
Postavlja se pitanje zašto je to tako? Zato što je već prije navedeno da okolni zrak može ući u skladište; odnosno zrno se ne skladišti u anaerobnim uvjetima (bez pristupa zraka). U tim uvjetima odvija se proces aerobnog disanja čiji su konačni produkti voda, ugljikov dioksid i toplina. Zbog topline koja nastaje u procesu disanja dolazi do pojave samozagrijavanja.
Ako dođe do većeg povećanja temperature zrnene mase nastaju gubici i u masi te u kakvoći. Može doći i do pojave mikotoksina. Ako se na vrijeme ne uoči da negdje na krovu skladišta postoje pukotine ili rupe, kroz njih ulazi voda i pada na uskladišteno zrno ili klipove kukuruza. Tada može doći do proklijavanja i nastaju gubici u masi te u kakvoći. Posliježetveni sustav na manjim obiteljskim gospodarstvima koja nemaju silosne kapacitete ili velika podna skladišta, dijelom je sličan prije navedenom posliježetvenom sustavu. Manje količine zrnatih proizvoda smještaju se u manja, ponekad i priručna skladišta; tamo se mogu pojaviti veliki gubici; zato ne bi bilo dobro da se navedeni sustav dobro proanalizira i nastoji prije navedene činjenice o gubicima uzeti u obzir kod bilo kakvih planiranja. Prema literaturnim podacima, gubici uskladištenih proizvoda u svijetu iznose između 5 i 10 %.
U zemljama u razvoju značajna količina proizvoda izgubljena je tijekom provođenja posliježetvenih operacija zbog nedostatka znanja, neadekvatne tehnologije i/ili zbog loše infrastrukture skladištenja, odnosno loših skladišta. Gubici uskladištenih proizvoda u zemljama u razvoju kreće se do 20 %, ali često bude i više od 20 %. Prema literaturnim podacima, kod nas u Republici Hrvatskoj postoji procjena prema kojoj su gubici na razini Republike Hrvatske oko 2 % i procjena prema kojoj su gubici uskladištenih proizvoda između 2 i 3 % u poljoprivrednim tvrtkama i do 6 % na privatnim gospodarstvima.
Kako smanjiti gubitke?
Izuzetno je važno dobro proučiti svaki detalj posliježetvenog sustava i utvrditi gdje i kakav se utjecaj može očekivati na zrno. Makar se radilo i o kukuruzanama i tavanima potrebno je procijeniti koji su potencijalni gubici; također i kako ih otkloniti ili prevenirati. Potrebno je što pažljivije postupati sa zrnom ili klipovima u žetvi i berbi te nakon njih. Prijevozna sredstva moraju biti takva da iz njih ne curi zrno tijekom transporta i da nemaju nikakav strani miris jer zrno može poprimiti taj miris.
Važno je zaštititi i utovarni sanduk prijevoznog sredstva da ništa ne pada u zrnenu masu tijekom transporta. Prije samog skladištenja, potrebno je dobro očistiti skladište i pokrpati sve rupe i pukotine na zidovima ili na krovovima. Staviti na prozore skladišta zaštitne mreže kako ptice i glodavci ne bi mogli ulaziti u skladišta. Ako je moguće staviti i zaštitne mreže na kukuruzane. Na stupovima kukuruzana staviti prepreke kako glodavci ne bi mogli preko stupova ulaziti u kukuruzane.
Zrno očistiti od primjesa i osušiti na vlagu ispod vrijednosti za kritičnu vlagu za određene kulture. Tijekom skladištenja potrebno je vršiti pregled skladišta i imati uvijek razrađen plan kako reagirati u određenoj situaciji; pogotovo ako se utvrde negativne pojave u zrnenoj masi ili klipovima. Samo dobro isplanirane aktivnosti prije i tijekom posliježetvenog razdoblja mogu dovesti do kraja skladištenja određene kulture bez velikih gubitaka kako u masi i kakvoći tako i u financijskim sredstvima.
, gubitak klijavosti i ekonomske gubitke.){kind=link}