Kasni, naknadni i postrni rokovi sjetve
Najvažniji kasni, naknadni ili postrni usjev kod nas je još uvijek u većini slučajeva kukuruz koji se nakon optimalnih rokova može uzgajati za zelenu krmu, silažu i suho zrno. Zakašnjela sjetva uobičajena je u poplavnim područjima u dolinama nekih rijeka ili kraških polja, zatim na vrlo teškim, vlažnim i neuređenim tlima gdje dugo leži voda koja sprječava ulazak mehanizacije na parcelu. Nadalje, kasniji rokovi sjetve sredinom ili potkraj svibnja također su česti u brdskom području na nadmorskim visinama iznad 400 m. Naknadna sjetva kukuruza od sredine svibnja do sredine lipnja moguća je nakon skidanja ozimih krmnih međuusjeva, poput smjesa žitarica i krmnoga graška, ili nakon jarih usjeva koji se rano i beru (npr. jari grašak za konzerviranje). I nakon žetve ozimih žitarica (najčešće ječma) potkraj lipnja i početkom srpnja moguće je uzgajati kukuruz u postrnim rokovima. Ta postrna sjetva kukuruza moguća je u vlažnijim krajevima na zapadu s vrlo ranim hibridima, i to za proizvodnju silaže, dok je za proizvodnju zrna nesigurna. U našim istočnim krajevima moguće je u postrnim rokovima uzgajati kukuruz i za proizvodnju zrna, ali je ta proizvodnja bez natapanja neuspješna u većini godina. Stoga je za stabilne i zadovoljavajuće prinose kukuruza iz uzgoja u naknadnim i postrnim rokovima sjetve potrebno osigurati sustav natapanja, čime bi se omogućile dvije žetve (berbe) godišnje.
Izbor hibrida za kasne rokove sjetve
Kukuruz je jedna od najraznolikijih kultura po duljini vegetacije. U nanjegova vegetacija od sjetve do zrelosti traje svega oko 100 dana u brdskim i predplaninskim krajevima Like i Gorskog kotara, pa više od 160 dana u istočnoj Slavoniji. Međutim, duljina vegetacije istog hibrida, ako se broji u danima, različita je u raznim godinama u istom kraju. Još je veća razlika u raznim krajevima. U toplijim krajevima i u toplijim godinama isti hibrid da bi sazorio treba manje dana nego u hladnijima. Za isti hibrid razlika u duljini njegove vegetacije može iznositi 20 i više dana među raznim krajevima i godinama. Zbog toga, isti hibrid u jednom kraju, pr. u istočnoj Slavoniji, može rano dozoriti i biti pobran u rujnu, a u drugom kraju, pr. u Zagorju, kasno dozoriti i biti bran potkraj listopada. Tada će proizvođač u Slavoniji za takav hibrid reći da je rani, a u Zagorju da je kasni. Da bi se izbjegnuli navedeni nesporazumi među proizvođačima ali i stručnjacima, i da bi se za svaki hibrid znalo što znači njegova duljina vegetacije, svi hibridi po svojoj se vegetaciji svrstavaju jedan iza drugog i dijele u vegetacijske skupine dozrijevanja. Skupine dozrijevanja označuju se stoticama pa imamo hibride skupine 100, 200, 300 itd. U bilo kojem kraju najraniji su hibridi iz skupine 100, a sve su kasniji što pripadaju skupini s većim brojem.
U zakašnjelim, naknadnim i postrnim rokovima sjetve smanjuje se broj dana za aktivnu vegetaciju kukuruza. Zato se odmicanjem sjetve od optimalnih rokova moraju sijati sve raniji hibridi. Tako primjerice u istočnoj Slavoniji pri sjetvi 1. lipnja sigurno mogu dozoriti hibridi vegetacijske skupine 300, 10. lipnja skupine 200, 20. lipnja skupine 100, a pri sjetvi 1. srpnja najraniji hibridi iz skupine 100 mogu dozoriti u 7 od 10 godina dok u ostalim godinama neće uspjeti dozoriti prije prvih jesenskih mrazeva.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakFrancuske preporuke za suzbijanje plamenjače
Sljedeći članakNovi zakoni od 1. siječnja 2009.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.