Alternativni postupak uzgoja duhanskih presadnica jest uzgoj u polistirenskim kontejnerima (pliticama) na površini hranjive otopine (float system) u plastenicima. Prva istraživanja u Hrvatskoj započela su 1997. godine prema spoznajama američkih i talijanskih proizvođača duhana i danas se sve duhanske presadnice u Hrvatskoj proizvode na ovaj način.
Priprema hidropona
Za proizvodnju presadnica služe plastenici u obliku tunela dužine 15,0 do 48,2 m i širine 4,7 m. Visoki su 2,35 m. Prekriveni su polietilenskom folijom debljine 0,20 mm. Plastenici trebaju biti izgrađeni na mjestima gdje se što bolje mogu iskoristiti sunčeva svjetlost i toplina. Mogu se prozračivati otvaranjem čeonih strana ili ugradnjom ventilatora pri vrhu konstrukcije. U plasteniku se svježi zrak mora izmiješati s toplim prije nego što dođe do razine rasada. Cirkulacijom zraka (oko 2 km/h) ujednačava se temperatura i tijekom noći odstranjuje se CO2 iz zone presadnica. Temperatura zraka u plasteniku danju bi trebala biti između 22 i 24°C, a noću se ne bi smjela spustiti ispod 15°C.
Gnojidba
Hranjiva otopina dobije se dodavanjem vodotopljivoga mineralnoga gnojiva u vodu. Prije sjetve dodaje se gnojivo NPK formulacije 20:10:20 u količini da u vodi bude otopljeno 150 ppm N, 75 ppm P2O5 i 150 ppm K2O (750 g gnojiva na 1 m3 vode). Dodaju se i ostala makrohranjiva i mikrohranjiva. U fazi rasta biljke, kada duhan ima četiri listića, potrebno ga je prihraniti sa 50 ppm dušika, uz kontinuirano mjerenje koncentracije hranjiva u vodi.
Sjetva
Polistirenske plitice u koje se puni supstrat i sije pilirano sjeme najčešće su veličine 303 x 515 mm i svaka ima 170 kućica. Za proizvodnju 1 m2 rasada potrebne su 6,4 plitice odnosno 1 337 kućica. Supstrat za plitice smjesa je 60% bijeloga i 40% crnog treseta. Plitice se pune strojem, koji ih ujednačeno puni supstratom, zbija ga koliko je potrebno i u sjetvenome mjestu (kućici) pravi udubine, u koje posije po jednu piliranu sjemenku. Sjetva se obavlja 55 do 60 dana prije presađivanja duhana u polje (od 1. do 15. 3.). Nakon sjetve, plitice se stavljaju na hranjivu otopinu u plastenike.
Njega presadnica
Preventivno se hranjivoj otopini dodaju fungicidi (Ridomil Gold MZ (metalaksil), Previcur (propamokarb-hidroklorid) i Kidan (iprodion) u količini 10 ppm svaki), koji štite mlade biljčice duhana od Peronospore tabacine Adam, Pythiuma spp., Rhizoctonie solani, Botrytisa cinerea. Nakon prvog dolijevanja vode hranjivoj otopini (faza nicanja i ukorjenjivanja presadnica), dodaju joj se ista sredstva u količini od 5 ppm svaki. Pri pojavi bolesti može se ponovno dodati jednaka količina sredstva.

Prethodni članakStupaste jabuke – prednosti uzgoja
Sljedeći članakBespovratna sredstva za poljoprivredu i lovstvo
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.