Sezona godišnjih odmora i uobičajeni predah između ljetne i jesenske žetve iza nas su, a pred nama je uobičajeno vruća i neizvjesna jesen. Niti ova jesen neće biti iznimka, stoga je idealna prilika osvrnuti se na trenutne okolnosti u svijetu i našem okruženju, koje potencijalno mogu znatno oblikovati i utjecati na događanja ove jeseni.
Globalno gledajući, nekoliko je značajnih čimbenika koji općenito utječu na kretanje globalne ekonomije i na kretanje svih burzovnih roba, pa tako i onih poljoprivrednih. Prvenstveno je tu situacija na Bliskom istoku, gdje sukob između SAD-a i Irana traje već šest mjeseci. Dakako, tu je i rat u Ukrajini koji je već postao svakodnevica, a ima značajan utjecaj na kretanje cijena žitarica.
Da se ne bismo zadržali samo na geopolitičkim čimbenicima, treba izdvojiti i općenito vrlo sušno vrijeme ove godine u Europi, ali i u dijelovima SAD-a. Kada je takva situacija, logično je zapitati se čeka li nas kriza i hoće li i kada na tržištima doći do rasta cijena žitarica i uljarica?
Kristalna kugla, kada su u pitanju burzovne robe, nažalost ne postoji, a ponekad na tržištu ne prevladava niti logika niti razum (kada se u cijelu priču uključe fondovi, špekulanti i pohlepa), već ludilo i strah, zbog čega planiranje, prepoznavanje prilika i prijetnji te donošenje pravih odluka postaje još teže i izazovnije.
Crnomorska kriza: napadi na luke i usko grlo izvoza
Cijena energenata vrlo je volatilna otkako je počeo rat na Bliskom istoku, a u prvom je redu na udaru nafta. Zapravo je čudo da u svim tim okolnostima cijena nafte nije skočila na rekordne razine, iznad 150 $/bbl, kada se uzme u obzir značaj Hormuškog tjesnaca u svjetlu zadovoljavanja globalne potražnje za naftom. Od početka rata do danas dogovoreno je i prekršeno desetak primirja, tako da danas teško možemo definirati jesmo li na kraju sukoba i blizu konačnog dogovora i normalizacije stanja ili smo tek na početku rata koji će trajati godinama.
Takva neizvjesnost i rizik uvijek donose i povećanu volatilnost na burzama, a kada raste cijena nafte i plina, onda posljedično raste cijena svih roba i usluga, a krajnji je rezultat inflacija. I dok je rat na Bliskom istoku vezan uz energente, za cijene poljoprivrednih roba puno je značajniji rat u Ukrajini. Rat u Ukrajini ponovno ulazi u novu fazu i potencijalno može znatno uzburkati uspostavljene dobavne lance, a time i cijelo tržište u Europi.
Ukrajina i Rusija vodeći su izvoznici pšenice i kukuruza, tako da svaki potres ili zatvaranje izvoza uvjetovano ratom može ozbiljno uzdrmati tržišta. Dovoljno je samo prisjetiti se šoka i kretanja cijena nakon početka rata 2021. godine. Što se tamo događa trenutno?
Zbog stalnih ruskih napada na Ukrajinu ionako je smanjena poljoprivredna proizvodnja u toj zemlji, jer se dio obradivih površina zbog ratnog sukoba ne može ni obrađivati, a Rusija osobito posljednjih tjedana intenzivno raketira glavne ukrajinske luke na Crnom moru — Odesu, Čornomorsk, Južni, Mikolajiv te na Dunavu Izmail i Reni (koje su ionako izvan funkcije zbog dramatično niskog vodostaja ovog ljeta) preko kojih ide gotovo 80 posto ukrajinskog izvoza žitarica. Nisu ugrožene samo ukrajinske luke, već i ruske. Izvoz pšenice potpuno je obustavljen iz luke Novorosijsk jer je i ona stradala u ukrajinskim napadima dronovima, a to je ključna ruska izvozna luka.
Stoga su danas napadi na lučku infrastrukturu postali nova svakodnevica, čime je ozbiljno ugrožen izvoz roba brodovima iz crnomorskih luka. Alternativa je prebacivanje izvoza na kopnene rute vlakovima i kamionima, ali takve su isporuke znatno skuplje jer je logistika preskupa, a kapaciteti teško mogu zamijeniti izvoz brodovima. Trenutno je situacija takva da Rusija odbija prijedlog Turske da se uvede moratorij na raketiranje trgovačkih brodova u Crnom moru, upravo zato da spriječi ukrajinski izvoz žitarica. Najcrnji scenarij procjenjuje pad izvoza za 20-ak posto iz navedene dvije zemlje, što bi ozbiljno ugrozilo bilance zemalja ovisnih o uvozu žitarica, jer teško da bi se takav izostanak količina s globalnog tržišta mogao lako i jednostavno nadoknaditi, a ako i bi, pitanje je po kojoj cijeni.
Suša u Europi: podbacivanje prinosa i očekivanja od jesenske žetve
A u Europi vladaju neki drugačiji izazovi. Europa gori, ali na sreću ne zbog rata, već zbog vrućina i toplinskih valova. Prvenstveno je ove godine stradala Francuska, no treba pritom imati na umu da je ona najveći proizvođač žitarica i uljarica u EU, koju je ovo ljeto pogodilo nekoliko toplinskih valova koji su trajali danima, uz rekordne temperature.
Taj toplinski val zahvatio je i dobre dijelove Njemačke, Austrije, Mađarske, Češke, Slovačke, pa čak i Poljske, a dijelom i našu regiju. Mnoge od navedenih zemalja imat će urod znatno ispod petogodišnjeg prosjeka, pa je i logično da će sve to skupa imati za posljedicu smanjenu proizvodnju na razini EU, što već i pokazuju preliminarne procjene uroda raznih privatnih kompanija, ali i procjene same Europske komisije.
Vidjelo se to već i na proizvodnji pšenice u EU, a osobito će se vidjeti na proizvodnji kukuruza — a osim prinosa, pitanje će biti i sama kvaliteta. Prave razmjere znat ćemo tek po završetku jesenske žetve u Europi, dakle krajem studenoga, kada bi nakon početnog pritiska na cijene zbog same žetve moglo doći do pozitivne korekcije cijena, osobito ako se ranije opisana situacija na Crnom moru ne preokrene na bolje.
Naslovna foto: Shutterstock
