Rajčica je biljka toplijih krajeva, što znači da nije otporna na niske temperature. U hladnijim se krajevima uzgaja kad prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva, a od ranih jesenskih se štiti plastičnim tunelima.

RAJČICA “ANANAS”

Rajčica “Ananas” je posebno rijetka i atraktivna sorta s plodovima narančastocrvene boje pokožice i žutonarančastog mesa, koji postižu težinu i do 1 kg, a sadrže vrlo malo sjemenki. Biljke ove relativno rane sorte prilično su bujne te narastu i do 150 cm visine. Sorta je dobila to ime zato što plod na prerezu izgleda poput ananasa.

RAJČICA “BIJELA LJEPOTICA”

Ova se rajčica odlikuje srednje bujnim rastom i vrlo izraženom rodnošću, no neobičnom je čine njezini rebrasti plodovi boje mlijeka. Osim što je vizualno vrlo zanimljiva za aranžiranje jela, zbog svojeg izrazito blagog i slatkog okusa, osobito je vole djeca.

TREŠNJOLIKA RAJČICA “CERISETTE”

Zbog vrlo bujnog rasta, trešnjolika rajčica može doseći i do 2 metra u visinu, a uz to je i vrlo rodna, pa su biljke usred sezone pravi ukras u povrtnjaku. Plodovi dozrijevaju u grozdovima, a veličine su golubljeg jajeta, lagano ušiljeni na jednom kraju. Vrlo se dugo mogu čuvati i pogodni su za prijevoz. Uzgaja se na uobičajeni način uz kolac koji treba biti dovoljno visok – barem 2 metra. Ova je sorta gotovo neosjetljiva na bolesti, a na prihranu i redovito zalijevanje uzvratit će obiljem sitnih, vrlo ukusnih plodova.

RAJČICA “BRANDY”

Kad sorta dobije ovako zanimljivo ime, to znači samo jedno – „kum“ je bio posebno nadahnut i ugodno iznenađen njezinim posebnim i među rajčicama izrazito rijetkim, „vinskim“ okusom koji, uz crvenonarančastu boju i debelo meso s malo sjemenki, spada u glavna obilježja ovih neobičnih plodova čija je prosječna težina 300-500 g. „Brandy“ se uzgaja iz presadnica uz obilno zalijevanje i prignojavanje.

RAJČICA “CAROTINA”

Brojni se uzgajivači slažu da je ovo najljepša od svih tamnonarančastih rajčica. Plodovi su sočni, mirisni i slatki, a biljke bujne, vrlo rodne i otporne na bolesti. U odnosu na druge sorte odlikuje se vrlo visokim sadržajem vitamina i provitamina (po jednom od njih je i dobila ime), zbog čega zaslužuje mjesto u svakom povrtnjaku.

CRNA ČOKOLADNA RAJČICA “BLACKY”

Čokoladna se rajčica odlikuje srednje bujnim rastom i uzgaja se uz kolac. Stvara debele, ponešto plosnate plodove koji u punoj zrelosti poprimaju tamnogrimiznu, gotovo crnu boju. okus plodova još je neobičniji, jer su izrazito mesnati, s vrlo malo soka i gotovo bez kiseline, te podsjećaju na maslac. Zbog relativne osjetljivosti na velike ljetne vrućine preporučuje se uzgoj u polusjeni. kako bi se ne obični plodovi ove rajčice u potpunosti razvili, dobro je obaviti prorjeđivanje neposredno po zametanju plodova.

Prethodni članakStupaste jabuke – prednosti uzgoja
Sljedeći članakBespovratna sredstva za poljoprivredu i lovstvo
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.