Moderna proizvodnja strnih žitarica s visokim i profitabilnim prinosima nije moguća bez pravilne primjene gnojiva. Kako makro i mezo elemenata, poput dušika (N) ili sumpora (S), tako niti bez primjene mikroelementa (Mn, Zn, Cu, Fe, B, Mo). Iako se mikroelementi koriste u malim količinama (prosječno od 1-5 kg/ha ovisno o vrsti i sastavu gnojiva), imaju važnu fiziološku ulogu u brojnim procesima tijekom rasta i razvoja strnih žitarica.
U tablici 1 prikazani su pojedinačni mikroelementi, fiziološka uloga i uzroci nedostatka koji mogu značajno ograničiti dostupnost mikroelemenata i time smanjiti očekivani prinos zrna.
Tablica 1. Uloga mikroelemenata, fiziološka uloga i uzorci nedostatka
Mikroelement Fiziološka uloga Uzroci nedostatka Cink (Zn) Stimulator enzimatskih procesa u biljci Sinteza nukleinskih kiselina Metabolizam auksina (hormona rasta) Tla s visokom količinom organske tvari Povišene vrijednosti pH Tla s visokom količinom fosfora Hladni i vlažni uvjeti Mangan (Mn) Redukcija nitrata/bolja iskoristivost dušika Fotosinteza Sinteza proteina Tla s visokom količinom organske tvari Pjeskovita tla Tla s visokim pH vrijednostima (alkalna tla) Hladni i vlažni uvjeti Bakar (Cu) Cvatnja i oplodnja strnih žitarica Procesi fotosinteze i disanja (transpiracije) Povećava otpornost biljke na nepovoljne biotske čimbenike Tla s visokom količinom organske tvari Teška, glinovita tla Visoke količine fosfora u tlu Visoke količine dušika u tlu Slabo drenirana tla (stajaća voda) Tla s visokim pH vrijednostima (alkalna tla) Željezo (Fe) Stvaranje klorofila Fotosinteza Sinteza proteina Tla s visokim pH vrijednostima (alkalna tla) Tla s visokom količinom kalcija Tla s visokom količinom bakra Slabo drenirana tla (stajaća voda) Bor (B) Rast meristemskog tkiva Metabolizam ugljikohidrata Sinteza nukleinskih kiselina Klijanje polena Tla s visokim pH vrijednostima (alkalna tla) Pjeskovita tla Visoke količine dušika u tlu Visoke količina kalcija u tlu Hladni i vlažni uvjeti Uvjeti suše (nedostatka vode)
Osim poznavanja fiziološke važnosti primjene mikroelemenata, potrebno je poznavati i moguće antagonizme mikroelementa s ostalim hranivima u tlu. Pogotovo je to s povišenim količinama fosfora koji se često primjenjuje u velikim količinama u osnovnoj gnojidbi strnih žitarica.
Zašto bakar (Cu) ima sve važniju ulogu u visokom prinosu strnih žitarica?
Bakar (Cu) ima važnu ulogu u oplodnji i početnom razvoju zrna nakon oplodnje. Nekada je stajski gnoj bio važan izvor bakra. Kako je u posljednih 30-ak godina došlo do razdvajanja ratarske i stočarske proizvodnje, količina dostupnog stajskog gnoja za gnojidbu ratarskih površina je značajno smanjena. S druge strane, uvođenjem novih, rodnijih sorata, raste potreba strnih žitarica za bakrom.
Stoga je danas kao važan izvor bakra (Cu) u gnojidbi strnih žitarica folijarna primjena Cu-EDTA helata (gnojivo Tradecorp Cu, 14% Cu-EDTA helat), koji u potpunosti mogu zadovoljiti potrebe strnih žitarica za bakrom, već u malim dozama od 1 kg/ha. Drugi izvor bakra su gnojiva na bazi bakrenog-glukonata. Oni osim uloge gnojiva ima i dodatni učinak na povećanje otpornosti strnih žitarica na bolesti lista, naročito u vlažnim godinama.
Tablica 2. Antagonizam (kompeticija) mikroelementa u tlu
Bakar (Cu) Mangan (Mn) Bor (B) Željezo (Fe) Cink (Zn) X X Bakar (Cu) X X Mangan (Mn) X Željezo (Fe) X
Kod kompeticije mikroelemenata u tlu, potrebno je istaknuti kompeticiju između cinka (Zn) i mangana (Mn) te bakra (Cu) i mangana (Mn) jer se radi o tri vrlo važna elementa u fiziologiji strnih žitarica. Cink (Zn) se vrlo često dodaje u dovoljnim količinama kroz primjenu startnih gnojiva, te je onda u proljetnoj gnojidbi strnih žitarica potrebno dodatno kroz folijarnu gnojidbu primijeniti mangan (Mn) kako bi se potaknula bolja iskoristivost dušika u proljetnoj prihrani. Isto tako, ako se ciljano primjenjuje bakar (Cu), za bolju cvatnju i oplodnju, svakako je u folijarnu gnojidbu potrebno uključiti i folijarnu gnojidbu manganom (Mn).
Tablica 3. Antagonizam (kompeticija) makroelemenata i mikroelementa u tlu
Cink (Zn) Bakar (Cu) Mangan (Mn) Bor (B) Željezo (Fe) Dušik (N) X X Fosfor (P) X X X Kalij (K) X Kalcij (Ca) X X X X X
Kod kompeticije s makroelementima u tlu, potrebno je istaknuti važnost kompeticije fosfora (P) s cinkom (Zn) i bakrom (Cu). Kako je fosfor važan elementi u osnovnoj gnojidbi, te se često primjenjuje u većim količinama (kao PK gnojivo različitih formulacija, superfosfat ili kao MAP/DAP), svakako bi trebalo poznavati podatak o stanju fosfora u tlu, prije primjene većih količine fosfora u osnovnoj gnojidbi. Ako se primjene visoke količine fosfora, a potrebe u tlu su male, svakako se mogu očekivati problemi s nedovoljnom količinom cinka i bakra, a samim time i manji prinosi zrna po hektaru.
Važnost mikroelemenata možemo promatrati i kroz optimalne vrijednosti u listu. U tablici 4 prikazana je optimalna količina mikroelemenata u listu pšenice (u fazi kraja busanja). Analiza lista u ovoj fazi razvoja pšenice (pred kraj busanja) predstavlja moćan „alat“ za korekciju programa folijarne gnojidbe mikroelementima. Pogotovo se to tiče mangana (Mn) koji ima važnu ulogu u boljem iskorištenju dušika te sintezi proteina.
Tablica 4. Optimalna količina mikroelementa u listu pšenice, u fazi kraja busanja (Kay i Hill, 1998.)
Mikroelement Optimalna količina (ppm) Željezo (Fe) 50-150 Mangan (Mn) 35-100 Cink (Zn) 25-70 Bakar (Cu) 7-15 Bor (B) 6-12
Mikroelementi se u gnojidbi strnih žitarica mogu primijeniti na nekoliko načina:
- Folijarna gnojidba
- Primjena mikroelemenata kroz startna gnojiva (tzv. „starter“ gnojiva)
- Primjena mikroelemenata prskanjem po tlu nakon sjetve
Folijarna gnojidba mikroelementima
Folijarna gnojidba predstavlja jednostavan i učinkovit način primjene mikroelemenata u gnojidbi strnih žitarica. Radi se o mjeri koja se uspješno može kombinirati s primjenom zaštitnih sredstava (fungicida, insekticida, ali i herbicida). Primjenjuju se manje doze (od 1-5 kg/ha) te je iskoristivost vrlo visoka, ovisno o obliku gnojiva koji se primjenjuje. Za bolji učinak gnojidbe, u kombinaciji s mikroelementima primjenjuju se biostimulatori na bazi aminokiselina ili na bazi ekstratka morskih algi.
Svakako, da bi primjena bila učinkovita, preporuča se prije osnovne obrade napraviti kompletnu analizu tla (makro i mikro elementi). Na osnovi analize potrebno je ciljano primijeniti potrebne mikroelemente. Na tržištu postoje jednokomponentna gnojiva koja sadrže samo jedan mikroelement (Cu, Mn, Zn, B) ili se dosta često koriste i miješana gnojiva, gdje se u jednoj primjeni nastoji zadovoljiti kompletna potreba strnih žitarica za mikroelementima.
Tablica 5. Osnovni oblici mikroelemenata za folijarnu gnojidbu strnih žitarica
Oblik mikroelemenata Osnovne karakteristike Mikroelementi u obliku helata (EDTA, DTPA i dr.) Visoke količine hraniva (13-15 % hraniva) Pojedinačna ili miješana gnojiva Brzo usvajanje u list u nepovoljnim agroekološkim uvjetima Bez negativne reakcije s primjenom zaštitnih sredstava Mikroelementi u sulfatnom obliku Gnojiva niske cijene Dobra topivost u vodi Sporo usvajanje u list pri nepovoljnim agroekološkim uvjetima Ograničena primjena sa zaštitnim sredstvima Mikroelementi u kompleksu sa LSA (ligno-sulfonati) Nove formulacije na tržištu Niske količine hraniva u gnojivu Mikroelementi u suspenziji s karbonatima Visoke količine hraniva (25-30 %) Sporo i dugotrajno usvajanje u list Lako ispiranje sa površine lista Visoka pH vrijednosti (vrlo ograničena primjena sa zaštitnim sredstvima)
Sastav gnojiva: Željezo (Fe-EDTA helat): 6,0 %Mangan (Mn-EDTA helat): 2,5 %Cink (Zn-EDTA helat): 1,2 %Bakar (Cu-EDTA helat): 0,6 %Kobalt (Co-EDTA helat): 0,02 %Bor (B), vodotopivi: 0,5 %Molibden (Mo), vodotopivi: 0,4 % Doza primjene: 1-2 kg/ha
Kad i kako primijeniti mikroelemente u folijarnoj gnojidbi?
Folijarna primjena mikroelemenata u gnojidbi strnih žitarica, može se primijeniti u sljedećim fazama rasta žitarica:
Nakon nicanja žitarica u jesen Primjenjuju se gnojiva na bazi cinka (Zn) Posebno se preporuča primjena ako je jesenski rast žitarica nakon nicanja slab, te je potrebno potaknuti rast žitarica do faze zimskog mirovanja Doze primjene: 1-2 kg/ha Nakon završetka zimskog mirovanja (faza busanja) Primjena pojedinačnih gnojiva na bazi bakra (Cu), cinka (Zn) ili mangana (Mn), bora (B) ili primjena miješanih gnojiva Važna faza primjene mikroelemenata jer počinje intenzivni razvoj žitarica. Doze primjene: 1-2 kg/ha gnojiva u obliku helata (EDTA) Doze primjene: 5 kg/ha gnojiva u obliku sulfata U fazi vlatanja Primjena gnojiva na bazi mangana (Mn) – gnojiva na bazi helata ili suspenzije na bazi karbonata Mangan ima važnu ulogu u pravilnom metabolizmu dušika i boljoj iskoristivosti dušika u gnojidbi te pozitivnog učinka na sintezu proteina u zrnu pšenice
Zašto je folijarna gnojidba strnih žitarica učinkovit način gnojidbe mikroelementima?
Iz nekoliko tehnološki vrlo važnih razloga;
- Doze primjene mikroelemenata po hektaru su male; u rangu od 1 do 5 kg (ovisno o obliku mikroelementa) te se folijarnom primjenom (direktno na list) povećava usvajanje mikroelemenata.
- U folijarnoj gnojidbi nema kompeticije između elemenata kao u primjeni gnojiva u tlo. To se pogotovo odnosi na kompeticiju/antagonizam fosfora i kalcija u tlu s gotovo svim mikroelementima.
- Moguća kombinacija mikroelemenata s primjenom zaštitnih sredstava, pa stoga ne postoji dodatni trošak (goriva, vremena, upotrebe strojeva) za samostalnu primjenu mikroelemenata
Nove tehnološke mogućnosti u folijarnoj gnojidbi žitarica mikroelementima
U cilju bolje učinkovitosti u folijarnoj gnojidbi strnih žitarica, na tržištu se nalaze i posebno formulirana gnojiva koja sadrže visoke količine fosfora i magnezija, u kombinaciji s mikroelementima. Osnovna pretpostavka kod primjene ovih gnojiva je smanjiti broj tretmana u folijarnoj gnojidbi i time smanjiti troškove primjene, a povećati učinkovitost gnojidbe primjenom više elemenata.
Jedno od takvih gnojiva na tržištu Hrvatske je i gnojivo Phostrade Mg-Zn (proizvođač Tradecorp, Španjolska). Ono se primjenjuje u jednoj folijarnoj gnojidbi na kraju busanja u dozi od 5 lit/ha. Gnojivo Phostrade Mg-Zn sadrži 29,3 % fosfora (P2O5), 5,0 % kalija (K2O), 5,1 % magnezija (MgO) i 2,3 % cinka (Zn). U prvim rezultatima primjene u strnim žitaricama postignuti su prinosi veći za 7-10 % u odnosu na varijante bez folijarne gnojidbe. Gnojivo Phostrade Mg-Zn postaje važno gnojivo za folijarnu gnojidbu strnih žitarica.
Primjena mikroelemenata kroz startna gnojiva
Drugo tehnološko rješenje za primjenu mikroelemenata je primjena kroz startna gnojiva. Startna gnojiva se primjenjuju u vrijeme sjetve miješanjem mikrogranuliranih gnojiva sa sjemenjem žitarica u spremniku sijaćice ili primjenom posebnih deponatora za mikrogranulirana ili tekuća startna gnojiva. U Hrvatskoj se najčešće koriste mikrogranulirana startna gnojiva koja se miješaju sa sjemenjem u spremniku žitarica, poput gnojiva Umostart super Zn NP 11:50 + 1 % Zn, Microphos Mo Zn NP 10:46, Microstart NP 10:43 + 1 % Zn ili Turbo Seed Zn PK 47:31 + 1 % Zn.
Sva navedena gnojiva sadrže cink (Zn) koji je važan element za sintezu hormona rasta (auksina. On ima važnu ulogu u dobrom početnom rastu korijena i male biljke, pogotovo u nepovoljnim agroekološkim uvjetima (visoka količina oborina, niska temperatura tla), koji često nastupaju nakon sjetve.
Primjena mikroelemnata prskanjem po tlu nakon sjetve
Ova tehnološka mjera predstavlja dodatnu mogućnost primjene mikroelemenata u gnojidbi strnih žitarica. Najčešće se primjenjuju mikroelementi u obliku helata (EDTA ili DTPA helati) u kombinaciji s primjenom tekućih huminskih kiselina (za tla koja imaju nisku količinu humusa) ili s primjenom herbicida. Doze primjene mikroelemenata su od 3 do 5 kg/ha. Kako se na taj način mikroelementi primjenjuju po površini tla, postaju brzo dostupni korijenu žitarica, pogotovo nakon nicanja te imaju dobar učinak na mlade, izniknule biljčice.
Najčešće se primjenjuju gnojiva na bazi cinka (Zn) ili mješavine mikroelemenata u obliku helata (Tradecorp AZ Plus ili slično gnojivo). Primjena mikroelemenata u gnojidbi strnih žitarica zauzima sve važnije mjesto u modernoj tehnologiji. Uvođenjem novih hibrida u proizvodnju, koji imaju visoke potencijale prinosa, nedostatna količina mikroelemenata često postaje čimbenik koji značajno smanjuje prinose zrna. U zadnjih 30-ak godina, kroz brojne znanstvene radove, dokazan je pozitivan učinak mikroelemenata na prinos zrna. Stoga se ova mjera svakako može preporučiti za sve ratarske proizvođače.
