Planiranjem provedbe pravilnog plodoreda na oraničnim površinama poljoprivrednog gospodarstva unaprijed se donosi odluka o izboru biljnih vrsta koje će se uzgajati na određenoj poljoprivrednoj površini. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) ozime strne žitarice uzgajaju se na okvirno 20 % poljoprivrednih površina za koje su zatražena izravna plaćanja u konvencionalnom tipu poljoprivredne proizvodnje.
Žitarice u najvažniji izvor biljne hrane
Na donošenje odluke o površinama pod ozimim žitaricama na poljoprivrednom gospodarstvu, osim poštivanja pravilnog plodoreda i namjene uzgoja određene vrste strne žitarice, veliki utjecaj imaju: cijena inputa u njihovoj proizvodnji i ostvarena cijena gotovog proizvoda na tržištu tijekom određene sezone uzgoja, što rezultira različito ostvarenim prihodima. Sve žitarice su jednogodišnje biljke iz porodice trava (Poaceae). Na osnovi morfoloških i bioloških obilježja žitarice se dijele u dvije skupine: prave ili strne žitarice (potpor. Pooideae) i prosolike žitarice (potpor. Panicoideae). U prave ili strne žitarice svrstavaju se: pšenica, ječam, raž, zob i tritikale. Sve su one biljke umjerene klime i mogu se uzgajati kao ozimi i jari usjevi, ali kod nabrojenih biljnih vrsta postoje znatne razlike u pogledu ozimosti.
Uzgoj strnih žitarica zbog njihovog velikog značenja kao najvažnijeg izvora biljne hrane za prehranu ljudi i hranidbu stoke bilježi se u dalekoj prošlosti. Zahvaljujući energiji dobivenoj iz ugljikohidrata žitarica održala se ljudska vrsta. Najdulju poznatu povijest uzgoja ima pšenica, koja se uzgajala u 7. tisućljeću pr.n.e. Ječam se na području Mezopotamije uzgajao već u 5. i 6. tisućljećju pr.n.e. U starom Rimu održavane su svetkovine u vrijeme sjetve i žetve žitarica u čast božice Cerere, koju su štovali kao darovateljicu žita. Svetkovina se obilježavala donošenjem prinosa pšenice i ječma “cerealia munera” ili darova Cerere, od čega je izvedeno ime žitarice-cerealije.
O čemu ovisi kemijski sastav zrna žitarica?
Plod žitarica je zrno ili pšeno koje je jednosjemeni plod (caryopsis) s tankim omotačem ploda koji je srastao sa sjemenkom. Plod (zrno) pravih žitarica je izduženog oblika. Razlikuju se leđna (ispupčena) i trbušna strana na kojoj se cijelom dužinom zrna proteže plića ili dublja brazdica, a na vrhu zrna se nalazi tzv. bradica koja se sastoji od slabije ili jače izraženih dlačica. Durum pšenice imaju slabije izraženu bradicu i brazdicu od mekih pšenica. U bazi zrna s leđne strane izvana je vidljiva klica. Zrno nekih žitarica je sraslo s pljevicama (ječam) ili ga one samo obavijaju (zob). Takva se zrna nazivaju pljevičastima, za razliku od zrna koja tijekom žetve ispadaju iz pljevica. Nazivaju se golima (pšenica, raž).
Kemijski sastav zrna žitarica ovisi o vrsti, sorti, agroekološkim uvjetima uzgoja i tehnologiji proizvodnje (osobito gnojidbi).
Pročitajte ostalo:
Zahtjevi ozimih strnih žitarica prema agroekološkim uvjetima
Važnost plodoreda stalno treba naglašavati
Gnojidba ozimih strnih žitarica
Kriteriji po kojima se određuje kvaliteta ozimih strnih žitarica
