Naslovnica Rubrike Ratarstvo Vrijeme je pripreme za sjetvu jarih strnih žitarica

Vrijeme je pripreme za sjetvu jarih strnih žitarica

Objavio

mr. sc. Tatjana Martinović, dipl. ing. agr.

26. siječnja 2021.

8489

Vrijeme je za nabavu sjemena jarih strnih žitarica. Za sjetvu treba koristiti klijavo, čisto, ujednačeno i zdravstveno ispravno sjeme. U tekstu se ne spominje sjetva jare pšenice, jer na površinama Republike Hrvatske u odnosu na površine zasijane ozimom pšenicom, zauzima zanemarive površine.

Sjetvu jarih strnih žitarica treba obaviti u drugoj polovici veljače, odnosno tijekom prve polovice ožujka, čim to omogući stanje tla. Kasnija sjetva u proljetnom roku može imati za posljedicu značajno smanjenje prinosa. Umanjenje prinosa ovisi o vremenskim prilikama tijekom vegetacije, a naročito o količini i rasporedu oborina i temperaturama.

Sjetvu jarih žitarica (jari ječam i jara zob) treba obaviti što je moguće ranije. Prinosi jarih strnih žitarica niži su od prinosa ozimih strnih žitarica (u prosjeku oko 20 %), ali uz vrlo ranu sjetvu i intenzivne agrotehničke mjere, prinos se može približiti razini prinosa ozimih žitarica.

U slučajevima kad se sjetva jarih strnih žitarica obavlja u travnju, može se očekivati značajniji pad prinosa. Ograničavajući faktor je temperatura koja je u to vrijeme viša te izaziva brži rast i razvoj biljaka. Time se skraćuje trajanje razvojnih faza, što rezultira manjim urodom. Također, i nedostatak vlage u kritičnim fazama razvoja može izazvati značajan pad uroda. Zob ima veće potrebe za vodom u odnosu na ječam, a najviše vlage treba u razdoblju od vlatanja do metličanja. Prilikom odabira parcele za sjetvu jarih žitarica, treba voditi računa da ječam ne podnosi kisela ni pjeskovita tla. Budući da ječam ima slabije razvijen korijenov sustav, za sjetvu ječma treba birati kvalitetnija tla. Za razliku od ječma, zob ima korijen dobre upijajuće moći i dobro koristi teže topiva hraniva iz tla. Zob se može posijati u vlažnije tlo. Kod proizvodnje jarih žitarica primjenjuju se agrotehničke mjere kao i kod proizvodnje ozimih žitarica. Osnovna obrada tla može se obaviti u proljeće, ali jesenska osnovna obrada ima prednost gdje god ju je moguće obaviti. Preporučena sjetvena norma za jari ječam i jaru zob ovisi o odabranoj sorti, uvjetima i roku sjetve, a najčešće se nalazi u rasponu:

jari ječam od 400 do 550 klijavih sjemenki/m² (190 – 235 kg/ha),
jara zob od 300 do 500 klijavih sjemenki/m² (120 – 180 kg/ha).

Na tržištu Republike Hrvatske mogu se nabaviti sorte jarih žitarica domaćih oplemenjivača, ali i introducirane sorte, a u tablicama 1 i 2 prikazana su glavna agronomska svojstva za najzastupljenije sorte.

Tablica 1: Sorte jare zobi i agronomska svojstva

Sorta	Duljina vegetacije	Visina (cm)	Masa 1000 zrna (g)	Hektolitarska masa (kg)	Optimalni rok sjetve	Norma sjetve (klijavih zrna/m²)	Norma sjetve (kg/ha)
Kupa	srednje rana	90 – 95	28 – 33	41 – 45	15. veljače – 20. ožujka	450 – 550	160 – 180
Baranja	srednje rana	96 – 98	28 – 31	41 – 46	1. veljače – 20. ožujka	450 – 500	160 – 180
Istra	rana	90 – 94	37 – 39	50 – 52	15. veljače – 20. ožujka	500	160 – 180
Egon	vrlo rana	visoka	31	49	čim ranije u proljeće	300 – 400	100 – 140
Earl	vrlo rana	visoka	31	51	čim ranije u proljeće	300 – 400	100 – 140
Effektiv	rana	srednja do viša	33	44	čim ranije u proljeće	300 – 400	110 -145
Escudino	srednje rana	srednje visoka (do 90)	35	45 – 49	čim ranije u proljeće	300 – 400	115 – 154

Tablica 2: Sorte jarog ječma i agronomska svojstva

Sorta	Duljina vegetacije	Namjena/ broj redova zrna	Visina (cm)	Masa 1000 zrna (g)	Hektolitarska masa (kg)	Optimalni rok sjetve	Norma sjetve (klijavih zrna/m²)	Norma sjetve (kg/ha)
Bc Alarik	srednje rani	višenamjenski/ dvoredni	62 – 65	40-42	69 – 72	1. veljače – 15. ožujka	400 – 450	200 – 220
Bc Kalnik	srednje rani	stočni/dvoredni	62 – 65	40-45	69 – 72	1. veljače – 15. ožujka	400 – 450	200 – 220
Jaran	srednje kasni	višenamjenski /dvoredni	74	46-48	68	čim ranije u proljeće	425 – 450	200 – 210
Matej	srednje rani	višenamjenski/ dvoredni	76	47	68	tijekom veljače – početak ožujka	400 – 450	209 – 235
Stribor	srednje rani	stočni/ dvoredni	75	50	> 70	tijekom veljače – početak ožujka	400 – 450	209 – 235
Ikar	srednje rani	pivarski/ dvoredni	70	48	> 70	čim ranije u proljeće	425 – 450	222 – 235
Pivarac	srednje rani	višenamjenski /dvoredni	74	47	> 70	čim ranije u proljeće	400 – 450	209 – 235
Dado	rani	višenamjenski /dvoredni	70	51	> 68	čim ranije u proljeće	400 – 450	209 – 235
Calcule	srednje rani	stočni/ dvoredni	77	44	62 – 68	čim ranije u proljeće	400 – 420	190 – 200
Quench	srednje rani	pivarski/ dvoredni/ fakultativna sorta	srednje visok	47-49	69	čim ranije u proljeće	380 – 420	180 – 200
Planet	srednje rani	pivarski/ dvoredni/ fakultativna sorta	srednje visok	45-49	68	kraj veljače – početak ožujka	350 – 400	180 – 200
Traveler	srednje rani	pivarski/ dvoredni/ fakultativna sorta	srednje visok	49-51	68 – 70	kraj veljače – početak ožujka	350 – 400	180 – 200

Kako prilagoditi gnojidbu?

Prilikom gnojidbe jare zobi i jarog ječma, ukupnu količinu makrohraniva, fosfora i kalija treba primijeniti prilikom osnovne obrade (prije oranja). Količina i formulacija mineralnog gnojiva koja će se primijeniti ovisi o plodnosti tla. Za gnojidbu jare zobi na prosječno plodnom tlu potrebno je 60-90 kg/ha dušika, 60-80 kg/ha fosfora i 70-110 kg/ha kalija. Pri gnojidbi ječma nužno je voditi računa o namjeni za koju koristimo ječam. Kod jarog ječma polovicu dušičnih gnojiva treba dodati prije sjetve, a drugu polovicu tijekom busanja, prihranom. Ako jari ječam koristimo za hranidbu stoke, prihranu možemo obaviti i nešto kasnije (u vlatanju), jer time povećavamo sadržaj bjelančevina u zrnu. Kod pivarskog ječma, za proizvodnju slada, povećani sadržaj bjelančevina je nepoželjan i s prihranom se ne smije kasniti.

Jare strne žitarice treba prihraniti nešto drugačije u odnosu na ozime:

prihrana jarog ječma ne primjenjuje se u dva obroka kao kod ozimog ječma, već odjednom u fazi busanja (30-50 kg/ha dušika kod tla prosječne plodnosti)
prihrana jare zobi, obavlja se u fazi busanja (30-45 kg/ha dušika kod tla prosječne plodnosti).

Zob i ječam su strne žitarice koje su sklonije polijeganju u odnosu na ostale strne žitarice. Zato gnojidbu, a posebno prihranu treba prilagoditi plodnosti tla, sortnim karakteristikama i namjeni proizvodnje.