Hrvatskog posavca u narodu još zovu posavski konj, posavec i posavski bušak. Kao što mu ime govori, nastao je na području tijeka rijeke Save i njezinih pašnjačkih površina. Njegovo je uzgojno područje nekada bilo od Zagreba prema Županji, a danas je nizvodno od Zagreba do Nove Gradiške. Po svojoj brojnosti, danas je najznačajnija pasmina konja u našoj državi. Zahvaljujući svojim kvalitetnim osobinama, prihvatili su ga i brojni uzgajivači s područja Posavja u susjednoj Sloveniji.
Doselivši na ove prostore iz euroazijskih stepa, Hrvati su sa sobom doveli i svoje konje. Na ovim prostorima vjekovnih sudara civilizacijskih kultura Istoka i Zapada, velikih carstava te njihovih vojski, odnosno teškog europskoga ratnog konja s jedne strane i lako pokretljivog orijentalnog konja s druge, taj se konj morao prilagođavati novim uvjetima. Na toj je podlozi nasta la današnja gojidba Hrvatskog posavca. Narod ga je stvorio kao specifični tip konja pod utjecajem našeg podneblja i posavskih pašnjaka.
Godina 1991. značajna je za tu pasminu jer tada započinje sustavna provedba uzgojno-selekcijskog rada pregledom, odabirom te obilježavanjem i upisom grla u matične knjige. Prvi zahvati na umatičavanju konja provedeni su u dva navrata – 1978. i 1980. godine. U te dvije akcije obi lježena su bila ukupno 83 grla, i to u mjestima Sisačko-moslavačke županije u Tišini Kaptolskoj, Mahovu, Posavskom Jezeru, Ljubljanici te Martinskoj Vesi. Rad na umatičavanju zamire sve do 1991., kada započinje sustavni posao u tom dijelu našeg konjogojstva. Svoju inozemnu promociju pasmina doživljava u Friedrichshafenu u travnju 1998.
Odlike su Hrvatskog posavca ne odviše duga glava, suha, karakteristično široke nozdrve i izraženo bistre oči te male, stršeće uši. Vrat je čvrsto nasađen na greben, krataki lijepo oblikovan s gusto prelijevajućom grivom. Zbijenog je i čvrstog trupa, jednako izrađen u sva tri dijela. Sapi su raskoljene, češće strme s niže nasađenim repom bogate strune. Noge su razmjerno mršave, s kratkom cjevanicom, pravilnog sustava s kićicama obraslih kratko na kostriješenih dlačica. Od boja prevladava dorat, češće tamni nego svijetli. Javlja se i kao vranac, rjeđe kao sivac i alat. Šara boja nije poželjna u uzgoju.
Ranozrela je pasmina, čvrste konstitucije, dobra zdravlja i dugovječnosti. Posjeduje uravnotežen karakter, izraženu volju i upornost u radu. Skroman je i jednostavan u hranidbenim zahtjevima. Od ranog proljeća do kasne jeseni uzgaja se na posavskim pašnjacima, a zimi u staji uz sijeno s nekoliko klipova kukuruza.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPelud – koristan za pčele i ljude
Sljedeći članakSuzbijanje višegodišnjih korova (trajnica) na strništu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.