Kako prenapučenost staje utječe na zdravlje i proizvodnost mliječnih krava?

Prenapučenost staje definiramo kao broj krava veći nego što je predviđeno površinom i brojem ležišta u staji. Ovaj trend nije prisutan samo u Hrvatskoj, nego i širom svijeta, a uzroci su brojni.

U istraživanju provedenom u sklopu projekta Zagrebačke županije i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Upravljanje zdravljem stada s ciljem razvoja konkurentnije proizvodnje mlijeka i mesa, utvrđeno je da postoje dva glavna razloga prenapučenosti staja. Prvi je nemogućnost izgradnje nove staje ili adaptacija postojeće. Drugi je potreba za povećanjem ukupne količine mlijeka kako bi se zadržala konkurentnost u proizvodnji. Utvrđeno je da povećanje broja grla u staji nije uvjetovano samo potrebom za povećanjem ukupne količine proizvedenog mlijeka, nego i mogućnošću ostvarivanja potpora s obzirom na obradive površine (broj uvjetnih grla). Ne ulazeći u ekonomsku isplativost povećanja broja grla u staji koji je veći od kapaciteta farme, postavlja se čitav niz pitanja vezanih uz zdravlje i dobrobit u takvim stajama kao i na samu proizvodnost. Prema brojnim istraživanjima utvrđeno je da problemi vezani uz prenapučenost javljaju kad je naseljenost (popunjenost) veća od  120 %.

Utjecaj prenapučenosti na ponašanje krava

Na ponašanje mliječnih krava utječu brojni čimbenici kao što su interakcija između samih krava. Također i konstrukcija staje, vrsta poda, način izgnojavanja, hranidbe i broj mjesta na hranidbenom hodniku. Svaki poremećaj vezan uz smještaj kao što je npr. prenapučenost, dovodi i do promjena u ponašanju krava. One mogu uzrokovati poremećaj u proizvodnji, ali i zdravlje samih životinja. Jedan od prvih poremećaja u ponašanju krava prilikom prenapučenosti staje je kraće vrijeme ležanja. Krave vrlo rado nakon hranjenja leže i preživaju, što je kod prenapučenosti onemogućeno.

U Tablici 1. prikazane su aktivnosti krava tijekom dana, a koje bi svakoj životinji trebale biti svakodnevno omogućene

Utjecaj prenapučenosti na zdravlje stada

Kao što je navedeno, krave koje nisu našle slobodno ležište najčešće legnu u blatnom hodniku. Time se povećava rizik od pojave mastitisa jer je vime zaprljano balegom. Jako onečišćeno vime povećava vrijeme pripreme za mužnju zbog dužeg pranja i brisanja.

Prenapučenost u kombinaciji s lošom higijenom poda, odnosno skliskim podom otežava uočavanje krava u estrusu. Dokazno je da je produženo servisno razdoblje često posljedica nemogućnosti uočavanja krava u estrusu. U stajama s punim podom, zbog većeg broja krava prisutna je veća količina balege i mokraće koji negativno djeluju na zdravlje papaka. Pored maceracije kože i potencijalnog nastanka raznih oblika dermatitisa u području papaka, može doći i do infekcije samog papka. Nadalje, takav pod je sklizak. Time se povećava rizik od ozljeda koje nastaju zbog pada ili istezanja ligamenta i tetiva nogu.

Nedostatni prostor na krmnoj zabrani tijekom dostave krmiva u hranidbeni hodnik uzrokuje agresiju kod krava zbog borbe za slobodno mjesto. Pritom dolazi do stresa koji se očituje smanjenom konzumacijom i proizvodnjom mlijeka. Događa se i da neke krave zbog nedostatka ležišta leže ispred krmne zabrane čime otežavaju pristup drugim životinjama.

U kontekstu zdravlja stada, nije dovoljna provjera tijekom mužnje, nego i tijekom hranidbe te ležanja krava. Zbog nedostatnog broja mjesta na krmnoj zabrani teško ćemo uočiti kravu kod koje nema npr. apetita. To opet može biti indikator za pojavu nekog zdravstvenog poremećaja. Prenapučenost nije samo problem kod krava u laktaciji, nego i kod zasušenih životinja. Nemogućnost slobodnog pristupa hrani tijekom suhostaja, a naročito na početku prijelaznog razdoblja, pogoduje nastanku bolesti probavnog sustava i metaboličkih bolesti.

U kontekstu dobrobiti, ograničava se socijalna interakciju između krava, zatim njihovo kretanje i pristup hrani. Kao što je navedeno, kod krava se može javiti i agresija. Ona se očituje naguravanjem ili čak udaranjem glavom zbog borbe za mjesto na hranidbenom stolu, automatu za davanje koncentrata ili pojilici. Zanimljivo je da zbog nedovoljnog broja mjesta na krmnoj zabrani može doći do poremećaja u kondiciji pojedinih životinja.

Dominantne životinje će duže vrijeme boraviti na krmnoj zabrani i prejedati se, dok će dio životinja unositi manje količine hrane. Isti razlog može dovesti i do pojave subkliničke kisele indigestije (acidoze buraga) jer će pojedine životinje, opet dominantne, konzumirati prevelike količine energetskih krmiva (koncentrata). Iz svega navedenog vidljiv je čitav niz negativnih posljedica koje preveliki broj životinja može imati na zdravlje stada.

Utjecaj na mikroklimu u staji

Kod guste naseljenosti, pored loše higijene poda, dolazi i do poremećaja u kvaliteti zraka. Posebice ako se radi o zatvorenim objektima. Poremećaji vezani uz kvalitetu zraka očitovat će se tijekom zimskih i ljetnih mjeseci. Zimi u vidu prevelike količine vlage u zraku, što može negativno utjecati na dišni sustav i zdravlje kože.

Tijekom ljetnih mjeseci poremećaji će se očitovati previsokom temperaturom u zoni boravka krava, nakupljanju štetnih plinova u zraku, prvenstveno amonijaka. Poznato je da se poremećaji u mliječnosti javljaju ako je temperatura okoliša viša od 25^o C. Zbog prevelikog broja životinja u staji pad mliječnosti će biti značajno veći. U stajama s većim brojem grla veliku pozornost treba posvetiti ventilaciji. Sve kako bi se izbjegao stres zbog previsoke temperature okoliša te smanjio rizik od bolesti dišnog sustava i kože.

Nedostatak ispusta

Jedno od mogućih rješenja je držanje krava od proljeća do jeseni u ispustima. Međutim, veliki broj farmi je sagrađen bez ispusta. Pozitivan primjer su farme na kojima životinje borave u staji isključivo tijekom hranidbe i mužnje dok je omogućen stalni pristup ispustu veći dio godine. U Austriji pojedini uzgajivači prakticiraju tijekom zime puštati najmanje jednom tjedno u ispuste (i po snijegu) iz jednostavnog razloga da se životinje kreću što ima višestruku korist za zdravlje stada.

Dugoročan, ali rješiv problem

Prenapučenost će biti još dugo vremena problem na farmama mliječnih krava zbog čitavog niza okolnosti. Od potrebe za brzim povećanjem ukupne količine proizvedenog mlijeka do držanja većeg broja krava zbog potpora vezano uz uvjetni broj grla po jedinici površine. Svakako ne treba zanemariti i činjenicu da je velikom broju uzgajivača onemogućena izgradnja novog objekta ili proširenje postojećeg zbog čitavog niza pravila i propisa od strane države i lokalne samouprave. Rješenje je u adaptaciji postojećih i izgradnji novih staja te u korištenju ispusta. Nažalost, na pojedinim farmama ništa od navedenog nije izvedivo. Prilikom izgradnje nije bilo predviđeno moguće proširenje objekta, izgradnja novog, a ispusti su ionako zanemareni na najvećem broju farmi.