Srednje velike pasmine kunića stvorene su za proizvodnju mesa, ali i krzna. U ovu skupinu ubrajamo kuniće gdje odrasli teže od 3,5 do 5,5 kg. Ranozreli su, pa ih možemo početi pripuštati u dobi od 4 do 5 mjeseci.

Dobro podnose slabije uvjete smještaja i prehrane. Prednost im je i relativno dobra otpornost prema različitim bolestima. Ovo je brojna skupina, a njoj pripada i meklenburški kunić. Naziva se i meklenburški šarac. Ova pasmina nastala je 1973. godine u Meclenburgu u Njemačkoj.

Karakterističan plašt kod pasmine

Uzgajivač goveda je križanjima dobio boju kunića kao i kod krava, odnosno crni plašt i crtež na ramenima i leđima, a odozdo su bijeli. Kao pasmina prikazan je 1980. Kasnije je s crvenim novozelandskim dobiven i crveni plašt. Oblik tijela odaje dojam mesnatosti. Srednje je duljine, sprijeda i straga jednako širok, zbijen i mišićav. Težak je od 3,5 do 5,5 kg. Noge su mu kratke i široko nošene. Vrat je kratak s jakim zatiljkom. Glava mu je također kratka sa širokim čelom i kratkim, uspravnim, mesnatim i širokim ušima duljine 13 do 14,5 cm.

Krzno je debelo, gusto i srednje duljine. Temeljna boja je bijela s karakterističnim plaštem. Uši su u cijelosti prekrivene osnovnom bojom kao i dio glave koji se spaja s tijelom. Na čelu se u pravilu nalazi bijela točka koja može izostati. Brada, prsa i prednje noge su sasvim bijeli dok su trbuh i stražnje noge pretežno bijeli, odnosno mogu djelomično imati boju plašta. Na plaštu ne smije biti bijelih područja. Boja plašta je crna, crvena ili plava. Kod crnih i crvenih oči su smeđe, a kod plavih sive. Nokti su bezbojni.

Prethodni članakKako maslina nakuplja ulje?
Sljedeći članakKrovni pokrov za kuće
Kruno Lažec, dr. vet. med.
Rođen je u Zagrebu gdje završava svoje redovno školovanje i Veterinarski fakultet. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva, i povremeni predavač u pčelarskim udrugama. Rođen je 1967. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu i srednju školu te Veterinarski fakultet. Pčelarstvom se, uz oca, bavi od ranog djetinjstva do početka Domovinskog rata. Odsustvo s pčelinjaka zbog ratnih zbivanja smanjuje broj košnica do simboličnog broja. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva i nešto manje iz kunićarstva koji su objavljivani u nekoliko časopisa i kao prilog dnevnim novinama. Stručni je recenzent jedne knjige i povremeni predavač u pčelarskim udrugama.