S toplijim ljetnim vremenom u uzgoju svinja mogu se pojaviti problemi vezani uz visoke temperature zraka u nastambama za svinje, pri čemu može doći do negativnih pojava vezanih uz zdravstveno stanje životinja, te negativnih rezultata u pojedinim fazama tehnološkog postupka. Stoga je važno u pojedinim fazama uzgoja, u skladu s mogućnostima, smanjiti utjecaj visokih temperatura na zdravstveno stanje svinja.
Ublažavanjem negativnog utjecaja visokih temperatura na svinje sačuvat će se optimalni proizvodni rezultati, te će se povoljno utjecati na dobrobit svinja. S pojavom klimatskih promjena i sve većih temperaturnih ekstrema, ublažavanje negativnog utjecaja visokih temperatura na zdravlje i proizvodne sposobnosti svinja sve više dobiva na važnosti. Svinje su u odnosu na ostale vrste domaćih životinja osjetljivije na toplinski stres. Negativan utjecaj visokih temperatura zraka javlja se kod svih kategorija svinja i u svim fazama proizvodnje. Plodnost svinja je podložna sezonskim mijenama uvjetovanima duljinom dana i temperaturom zraka.
Iako su svinje poliestrične životinje koje se mogu razmnožavati tijekom cijele godine, utjecaj sezone (temperature zraka i duljine dana) na njihovu plodnost nije zanemariv, te se u upravljanju reprodukcijom svinja u obzir moraju uzeti čimbenici vezani uz utjecaj visokih temperatura na pokazatelje reprodukcije. Istraživanja provedena na sveučilištu u američkoj saveznoj državi Iowi ukazuju na visoke godišnje gubitke u uzgoju svinja kao posljedice pojave sezonske neplodnosti svinja te se smatra da gubici na nacionalnoj razini Sjedinjenih Država iznose oko 420 milijuna dolara.
Periodička pojava tijekom ljetnih mjeseci
Sezonska neplodnost svinja periodička je pojava koja se javlja tijekom vrućih ljetnih mjeseci, a uzrokovana je faktorima kao što su dužina dana, temperatura zraka, hranidba svinja i genska osnova. Domaća svinja je poliestrična životinja s trajanjem ciklusa od 21 dan, dok je divlja svinja monoestrična životinja s izraženim razdobljem izostanka tjeranja od srpnja do prosinca. Stoga se uzroci sezonske neplodnosti domaćih svinja djelomično mogu pripisati genskoj osnovi svinja.
Sezonska neplodnost izraženija je u ženskih životinja, ali se može očitovati i kod nerastova u vidu lošije kvalitete sjemena i pogoršanog libida nerastova. Sezonska se neplodnost u plotkinja manifestira kroz duže razdoblje od odbića prasadi do sljedeće koncepcije tijekom ljetne sezone pripusta. Razlog tome leži u težem ulasku životinja u estrus nakon odbića. Stoga se povećava broj tzv. „praznih dana“, što izaziva povećane troškove uzgoja.
Također, jedna od posljedice sezonske neplodnosti je i kasnije stupanje nazimica u pubertet. Zbog veće embrionalne smrtnosti, legla iz ljetnih pripusta, koja će se oprasiti u jesen, nerijetko će biti manja u odnosu na legla iz pripusta iz zimskih mjeseci, što uzrokuje smanjenu dobit u proizvodnji prasadi i tovljenika. Visoke temperature također mogu uzrokovati i visok postotak pobačaja. Nizak postotak koncepcije također se javlja kao posljedica sezonske neplodnosti svinja. Tako oprasivost krmača pripuštenih u ljetnim mjesecima može biti i do 15 % niža u odnosu na krmače pripuštene u hladnijim mjesecima te je stoga tijekom ljetnih mjeseci, gdje je to potrebno, potrebno planirati veći broj pripusta.
Krmače koje su podložnije sezonskoj neplodnosti su starije krmače s većim brojem legala, rano odbijene krmače, te krmače s malim brojem odbijene prasadi. Također, plotkinje koje uobičajeno imaju dugačak interval od odbića do koncepcije izloženije su pojavi sezonske neplodnosti. Krmače s manjim leglima također su sklonije ispoljavanju znakova sezonske neplodnosti. Općenito, krmače koje pokazuju probleme u reprodukciji tijekom cijele godine, bit će podložnije utjecaju sezonske neplodnosti.
Sezonska neplodnost očituje se i kod nerastova. Ejakulat nerastova sadrži veći broj spermija između rujna i veljače nego u razdoblju između ožujka i kolovoza. Promjene u svjetlosnom režimu mogu utjecati na proizvodnju sjemena, dok temperature zraka veće od 29ºC imaju izravan negativan učinak na spermije. Vruća ljeta stoga mogu utjecati na povećanje neplodnosti u nerastova sve do početka jeseni.
Promjene u plodnosti nerastova tijekom ljetnog razdoblja očituju se kroz manji volumen ejakulata, smanjenu pokretljivost spermija te povećan broj abnormalnih spermija. Također, libido nerastova pada u ljetnom razdoblju, a povećava se u zimskom razdoblju. Stoga je sezonska neplodnost manje izražena u primjeni umjetnog osjemenjivanja.
Što poduzeti?
Da bi se utvrdila pojava sezonske neplodnosti, na farmi je potrebno voditi točnu evidenciju pripusta, otkrivanja gravidnosti, te veličine legla. Vrlo često će sezonska neplodnost svinja na pojedinim farmama biti izraženija nego na drugima, dok na pojedinim farmama pojava sezonske neplodnosti neće biti uopće izražena. Pojava sezonske neplodnosti može varirati na način da u istom uzgoju nije jednako izražena svake godine. Varijacije u sezonskoj neplodnosti također se mogu javiti između grupa svinja unutar iste farme. Strategije koje za cilj imaju smanjivanje sezonske neplodnosti u svinja uključuju učinkovitu kontrolu mikroklime za krmače u laktaciji i zalučene krmače.
Gdje je moguće, nerastove i krmače treba hladiti prskanjem. Polijevanje podova u nastambi može imati povoljan učinak na smanjenje temperature u nastambi. S obzirom da je sezonska neplodnost svinja djelomično uvjetovana produljenim dnevnim svjetlom, predlaže se zasjenjivanje nastambi gdje borave krmače i nerasti, kao i pripuštanje krmača u jutarnjim satima, ako je to moguće.
S obzirom da ljeta postaju ekstremno vruća te da se broj vrućih dana povećao i u proljetnom i jesenskom vremenu, sezonska neplodnost svinja dobiva na još većem značenju. Tijekom razdoblja sezonske neplodnosti dodatna pozornost mora se dati pravovremenom otkrivanju estrusa kao i pravovremenom otkrivanju gravidnosti s obzirom na slabiji postotak koncepcije nazimica i krmača. Negativan učinak visoke temperature može se djelomično prevladati stimulacijom nerastova i zasjenjenem pripustilišta, hlađenja nerasta i krmače pomoću prskalica.
Također, preporuča se provođenje pripusta rano ujutro kad su temperature najniže. Kontrola izloženosti svjetlu i uvođenje fiksne dnevne duljine od 12-16 sati može smanjiti učinke visokih temperatura na plodnost u nastambama gdje je moguće kontrolirati osvjetljenje. Nakon odbića, dodatna stimulacija krmača nerastom može utjecati na brže pokazivanje znakova estrusa. Grupno držanje krmača nakon odbića pozitivno utječe na pojavu znakova estrusa kod krmača kod kojih je to slabije izraženo i koje imaju veći rizik od pojave sezonske neplodnosti.
Nastambe u kojima borave krmače i nazimice ne smiju biti prenapučene, te je poželjno da se u boksovima drže krmače i nazimice slične dobi i tjelesne mase. Hranidbeni režim nazimica i krmača mora biti usmjeren na održavanje odgovarajuće kondicije životinja tijekom cijele godine. U toplijem dijelu godine može doći do smanjenja konzumacije hrane, što negativno može utjecati na kondiciju krmača, posebice tijekom laktacije, a samim time i na pojavu estrusa te preživljavanje embrija tijekom suprasnosti. Na visokim se temperaturama hrana može brzo pokvariti, te životinje takvu hranu odbijaju. Primjena vlažne i mokre hranidbe ovdje može biti od pomoći; no ako ostanu veće količine hrane može doći do brzog kvarenja.
Krmačama i nerastovima na raspolaganju moraju biti dovoljne količine vode, čija potrošnja raste tijekom toplijeg razdoblja godine. U toplijem dijelu godine otkrivanje estrusa preporuča se provoditi učestalije nego u tijekom godine. Novija znanstvena istraživanja pokazala su da krmače i nazimice tijekom razdoblja rizika sezonske neplodnosti ovuliraju ranije, te se stoga osjemenjivanje preporuča odmah nakon otkrivanja estrusa. U toplijem razdoblju godine, kad postoji veći rizik od smanjenja koncepcije nazimica i krmača, važna je pomnija kontrola broja životinja koje ne ostaju gravidne kako bi se na vrijeme otkrio novi estrus, te životinje pravovremeno osjemenile. Održavanje optimalne mikroklime (odgovarajuća temperatura i osvjetljenje), optimalna hranidba i opskrba životinja svim potrebnim hranjivim tvarima tijekom vrućih ljetnih dana od ključne su važnosti za ublažavanje posljedica sezonske neplodnosti.
Najveće posljedice sezonske neplodnosti u ekonomskom smislu očituju se kroz povećane troškove uzgoja zbog većeg broja „praznih“ dana, te smanjenja prihoda zbog smanjenog postotka oprasivosti i smanjene veličine legla u krmača pripuštenih tijekom rizičnog razdoblja za pojavu sezonske neplodnosti. Ublažavanjem učinaka sezonske neplodnosti smanjuje se broj praznih dana, povećava se veličina legla, te se poboljšava ukupna učinkovitost na farmi, što u konačnosti rezultira i boljim konačnim financijskim rezultatom u proizvodnji prasadi.
Izvor: Gospodarski kalendar
