U tom smislu prednost im je nad drugim pasminama što su skromnije u hranidbi i prikladnije za uporabu lošije voluminozne krme. Osim toga, ne zahtijevaju veća financijska ulaganja u građevinske objekte i opremu kao mliječne pasmine goveda. Konačno, manji je utrošak ljudskog rada u držanju ovih goveda, što također ima utjecaja pri njihovu izboru za uzgoj. Ovom prilikom osvrnut ćemo se na pasmine koje se prema “Popisu pasmina, sojeva i hibrida domaćih životinja” (NN 39/06) uzgajaju i u našoj zemlji.
Angus
To je tipična tovna pasmina, pri čemu izvorni oblik vuče podrijetlo od crnih bezrožnih goveda s brdovitih područja sjeveroistoka Škotske koja se odlikuju škrtim tlom i hladnom klimom kroz veći dio godine. Međutim, neki smatraju da vuku podrijetlo od crnog rogatog autohtonog goveda iz Škotske, koje se nekad upotrebljavalo za rad. No, bilo kako bilo, najveći napredak u uzgoju zbio se drugom polovicom 19. stoljeća, kada započinje uzgajivački program pomoću umatičenih životinja, u čemu je svakako veliku ulogu imalo osnovano društvo za uzgoj ovog goveda. Uzgajivački program, koji je započeo u području Angus, nastavlja se u području Aberdeen, što je doprinijelo povećanju umatičenih životinja, širenju uzgoja i stvaranju veće populacije uz primjenu suvremenih tehnika odabiranja sve do današnjih dana. To je dosta niska pasmina, čija visina grebena kod krava prosječno iznosi 115 – 120 cm, a kod bikova 120 – 135 cm. Odlikuje se vrlo razvijenim proporcijama prednjeg i zadnjeg dijela tijela tako da ima izgled paralelopipeda. Glava je mala, široka u čelu i bez rogova. Vrat je kratak, širok i mesnat, a trup dug i zaobljen. Noge su kratke, a mišićje u predjelu butova doseže do skočnih zglobova. Koža, vidljive sluznice i papci su pigmentirani, a tijelo izvornog angusa je crne boje. Međutim, danas postoje drugi sojevi u pogledu boje, pri čemu prevladava crveni angus. Masa tijela odraslih krava kreće se 550 – 650 kg, a bikova u priplodnoj kondiciji 750 – 850 kg. Utovljeni bikovi mogu težiti više od 1500 kg. Težina teladi nakon poroda iznosi 30 – 35 kg. Mliječnost je tolika da se moće othraniti tele. Osobina ove pasmine goveda je ranozrelost i odlična kvaliteta mesa uz mali udio potkožnog masnog tkiva. Osim toga, odlikuje se dobrom otpornošću, zbog čega je pogodna za intenzivan tov u hladnim i toplim područjima. Bikovi se upotrebljavaju u komercijalnoj proizvodnji za križanje s mliječnim pasminama radi dobivanja teladi koja se odlikuju dobrom tovnom sposobnošću i kakvoćom mesa. Tako su, primjerice, križanke angusa s frizijkama vrlo popularne u stadima sisajuće teladi u sustavu krava – tele i čine dobru osnovu za buduću kravu dojilju. Ako se ona opet krića s angus bikom, dobivene junice su idealne krave dojilje, a mu- ško potomstvo se tovi i iskorištava za proizvodnju mesa.
Charikaus (šarole)
Dobilo je ime po francuskoj provinciji Charolais, a smatra se da je nastalo od goveda koja su došla u Francusku iz Italije zajedno s rimskim legijama. Pred kraj 18. stoljeća, u težnji da se tadašnjim životinjama poboljšaju određena svojstva, križaju se tadašnje primitivne šarole krave sa Shorthorn (šortorn) bikovima uvezenim iz Engleske. Primjenom selekcije u cilju bržeg prirasta i ranije zrelosti te odgojem u bliskom krvnom srodstvu stvoren je novi tip šarole goveda, koji se odlikuje odličnom tovnom sposobnošću. Na taj su način nastale ekskluzivne životinje za proizvodnju mesa, pa se njihova populacija povećava, osobito nakon II. svjetskog rata, kada se počinje širiti po čitavom svijetu i utjecati na stvaranje novih pasmina (čebrej govedo u SAD-u, canchim govedo u Brazilu). Danas se smatra vodećom pasminom u svijetu po količini proizvedenog čistog mesa po grlu. To su krupna i teška goveda velikog okvira s izraženim širinskim i dubinskim mjerama. Imaju kratku i široku glavu, relativno kratak i mišićav vrat te dugačak i dubok trup. Leđna linija im je ravna s mnogo mišićja, linija trbuha usporedna s linijom leđa, a glutealna muskulatura zaobljena i spuštena nisko. Ekstremiteti su kratki, a koža srednje debljine, pokrivena mekanom dlakom pšenične boje. Visina grebena odraslih krava je u prosjeku 138 cm, a bikova 145 cm. Prosječna masa tijela krava je oko 800 kg, a bikova 1250 kg. Krave se drže u rasplodu prosječno 7 godina i za to vrijeme daju 4 – 5 teladi. Krave luče prosječno u tijeku jedne laktacije 2500 litara mlijeka. Mlijeko služi za ishranu teladi do 4 mjeseca starosti, a zatim se koristi za konzum. Šarole junad postiže odlične rezultate u tovu voluminoznom krmom i koncentratom do dobi 15 – 18 mjeseci te postiže završnu tećinu 550 – 600 kg bez izrazitog zamašćenja trupa. Međutim, pri uzgoju u čistoj krvi može biti teškoća pri porodu jer se zdjelica nedovoljno otvara u odnosu na masu ploda (krupna telad), pa je prije tridesetak godina gotovo svako drugo teljenje zahtijevalo pomoć čovjeka. Ipak, utjecajem selekcije na smanjenje mase teleta smanjen je broj teških poroda iako je još uvijek taj broj iznad prosjeka u usporedbi s drugim pasminama goveda. Danas u svijetu zbog navedenih osobina služi za križanje s drugim mesnim pasminama manjeg okvira, ali i s mliječnim pasminama za poboljašnje prirasta.
