Uzgoj bukovače na drvenim materijalima započet je 1916. godine u Njemačkoj, a na supstratu 70-ih go- dina u Mađarskoj. U Hrvatskoj je uzgoj započet tek 1983. godine. U zemljama gdje se uzgajaju šampinjoni i bukovača, SAD-u, Nizozemskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Mađarskoj, manje je osoba oboljelih od karcinoma. Posljednja istraživanja govore da bukovača sadrži zaštitne supstancije koje korisno djeluju protiv pojave zloćudnih i želučanih bolesti te tifusa.
Uzgojni uvjeti
Higijena

Prostorijama trebamo osigurati: higijenu, temperaturu, vlažnost, svjetlost i prozračnost (ventilaciju). Higijena prostorije osigurava se premazivanjem stropa i zidova gašenim vapnom, što je dovoljno za manji uzgoj do 2000 kg mokrog supstrata. Ako želimo više, prostoriju poprskamo jednopostotnom otopinom varikine (natrijeva hipoklorida), koji kupimo u trgovini. Kupljenu varikinu razrjedimo sa 2,5 l vode, zidovi trebaju biti vlažni. Ako se odlučimo na uzgoj u većim prostorima, dezinficiramo četrdesetpostotnim formalinom, koji kupimo u ljekarni. Formalin razrijedimo s 20 litara vode. OPREZ, OTROVAN JE, pa treba raditi u zaštitnoj odjeći i sa zaštitnom maskom. Ova količina može poslužiti za 100 m3. Zidove i strop dobro poprskate i dobro zatvorite prostoriju te ostavite dva dana da otrov djeluje, i to na 17 °C. Nakon dva dana prostoriju provjetrite, zračite također dva dana. Pro- storija je potom spremna za unošenje supstrata.
Temperatura
Temperatura u prostoriji treba biti između 18 i 20 °C, a možemo je osigurati pomoću centralnoga grijanja, termopeći, klima-uređaja, kalorifera, grijalice, peći na drva, s tim da na peć stavimo posudu s vodom za isparavanje. Svi ovi načini zagrijavanja smanjuju vlažnost u prostoriji. Najbolje je ipak prostoriju zagrijavati pomoću vodene pare: u jednoj prostoriji zagrijavamo kotao za rakiju ili parni kotao, napunjenu vodom, te pomoću cijevi paru ubacujemo u drugu prostoriju.
Vlažnost
Vlažnost u prostoriji treba biti između 80 i 95 posto, a može se osigurati polijevanjem, vlaženjem poda, vlaženjem jutenih vreća obješenih sa strane, pomoću vodene pare ili pomoću (sustava) za orošavanje u obliku finih kapljica, magle.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakPresađivanje lončanica
Sljedeći članakRebrasti smrčak – rijetka ali cijenjena gljiva
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.