Cvjetača zbog izvanredne hranjive vrijednosti pripada samom vrhu povrćarskih kultura. U svježm stanju cvjetača sadržava 8-11% suhe tvari, oko 2,5% bjelančevina, 0,82% mineralnih tvari. Zbog čega se preporučuje kao dijetalna hrana.
Biljke cvjetače će rasti i razvijati se u uvjetima umjerene temperature, s dovoljno vlage u tlu i zraku, te na plodnom tlu slabo kisele reakcije, čiji je pH 6,2-6,8.
Temperatura za uzgoj cvjetače
Optimalna temp. rasta i razvitka cvjetače je u vrijeme sunčanih dana od 16-18°C, a u vrijeme naoblake oko 13°C. Minimalna temperatura klijanja sjemena je 1-2°C, a optimalna oko 20°C. Čim temperatura padne na +4°C ili se povisi na 28°C, cvjetača zaustavlja rast. Na visokim temperaturama, od 25-28°C, s niskom vlagom zraka i tla, glavice se brzo oblikuju, brzo rastu i ostaju rahle i rastresite. To je posljedica stvaranja vrlo grube strukture glavice s vrlo lošom kakvoćom. Zbog toga se cvjetača proizvodi u rano proljeće ili u kasnu jesen, kad su temperature odgovarajuće i kad je dovoljno vlage u tlu i zraku. U uvjetima sredozemne klime kasna cvjetača može se bez osobita problema proizvoditi i u tijeku cijele zime.
Vlaga
Slabiji korijenov sustav je hendikep ovog povrća, pa od tuda nastaje potreba za većom vlagom tla i hranjivim tvarima nego kupus. Nedostatak vlage u tlu i zraku znatno usporava rast lisne mase. Ona ostaje sitna s jakom voštanom prevlakom, pa nastupa prijevremeno oblikovanje cvjetnih glavica, zvanih “ruža”, slabe kakvoće. Da se to ne dogodi, za ovo povrće treba održavati optimalnu vlažnost tla na razini 70-80% pvk tla za vodu. Dok relativna vlažnost zraka je isto tako dosta visoka i iznosi 85-90%.
Najveće potrebe za vlagom cvjetača iskazuje u stadiju oblikovanja cvjetne glavice. Zbog toga se cvjetača može proizvoditi uz dobro natapanje, metodom orošavanja (kišenja) biljaka i tla, čime se stvara visoka relativna vlaga zraka, a to godi cvjetači.
Tlo za uzgoj cvjetače
U izboru tla za proizvodnju cvjetače treba odabrati srednje teška tla, s dovoljno hranjiva, odnosno humusa. Tlo treba biti duboko i potpuno propusno za vodu, jer je to vrlo važno pri proizvodnji cvjetače u jesensko-zimskom razdoblju.
Gnojidba
Cvjetači treba osigurati mnogo hranjivih tvari, jer je to nužno za ovu kulturu. Hranjive tvari su stalna potreba ovog povrća tijekom cijele vegetacije. Posebice u stadiju oblikovanja cvjetnih glavica “ruža”, i to 25-35 dana, kad biljka uzima iz tla 3/4 ukupnih količina hranjivih tvari. U tijeku rasta stabljike i listova biljke traže veće količine dušika (N). U stadiju stvaranja cvjetnih glavica više fosfora (P2O5) i kalija (K2O).
Cvjetača vrlo pozitivno reagira na gnojidbu tla stajskim gnojem i kompostom. Ipak se najbolji urodi i kakvoć postiž kombiniranom gnojidbom, dakle organskim i mineralnim gnojivima. Postoji račun koji kaže da se biljkama za svakih 1000kg cvjetnih glava treba staviti na raspolaganje čistih hranjiva, i to: dušika (N) = 40 kg, fosfora (P2O5) = 16 kg, kalija (K2O) = 50kg. Međutim, gnojidbu valja pojednostavniti tako da ona izgleda ovako. 4-5kg/m2 stajskog gnoja + NPK 7-20-30 ili NPK 8-26-26 u količini 10-15 dekagrama na m2, valja zaorati u osnovnoj gnojidbi tla oko 15dana prije sadnje sadnica cvjetače.
U dopunskoj gnojidbi tla treba upotrijebiti NPK 15:15:15 u količini 4-5 dkg/m2, i to neposredno prije sadnje prijesadnica cvjetače. Ovom dopunskom gnojidbom biljke dobivaju brže hranjive tvari. Zato jer je gnojivo uneseno plitko do 15cm dubine, što pozitivno utječe na brži rast nakon primanja biljaka.
Prihranjivanje cvjetače obavlja se KAN-om dvaput, i to prvi put 12-15 dana nakon sadnje. Drugi put neposredno prije početka savijanja glavica. Bilo bi uputno da se obje prihrane obave u obliku otopine KAN-a i vode. Prihrana KAN-om je vrlo korisna mjera pri proizvodnji ovog povrća, pa se mora uvijek provoditi i u označenim rokovima s oko 2-3 dekagrama/m2 u oba roka.
Rokovi sjetve i sadnje
Za kasnu jesensku proizvodnju cvjetača se sije tijekom svibnja, a presađuje u tijeku lipnja, što se odnosi na kontinentalno područje. U priobalnu području cvjetača se sije u srpnju, a sadi u kolovozu za jesensku berbu. Za zimsku i proljetnu berbu sjetva se obavlja u kolovozu, a sadi u rujnu. Kultivari cvjetače dulje vegetacije siju se ranije od kultivara kraće vegetacije. Za kontinentalno područje bitno je da se berba cvjetače obavi prije nastupa hladnih dana.
Razmaci sadnje i sklop biljaka
Kasni jesenski hibridi ili sorte sade se na razmak 60x60cm ili 70x60cm, čime se postiže sklop 2,38-2,77 biljaka/m2. To iznosi 23800-27700 biljaka/ha.
Natapanje
Kako cvjetača u prvom dijelu vegetacije podnosi vrlo teško visoke temperature, potrebno je mnogo natapati i to vrlo često i obilnim količinama vode. Kako ne bi zaostala u rastu. Za potpuni uspjeh ove kulture u ljetnom razdoblju bitni čimbenici su voda, optimalne temperature rasta i razvitka. Također i dobra i izbalansirana gnojidba dušikom, fosforom i kalijem.
