Dobra osobina organskih gnojidbi je ta da su hranjiva organski vezana i kao takva nedostupna biljci tijekom zime. Praktično miruju u tlu. Naime, u hladnim tlima tijekom zime mikrobiološka je aktivnost, dakle i mineralizacija organske tvari, minimalna ili je nema. Zbog toga se hranjiva iz organskog gnoja (ne gnojnice!) tijekom zime minimalno isperu iz tla. Nema gubitaka hranjiva niti zagađivanja podzemnih voda. Oslobađanje hranjiva i cjelokupno djelovanje organske tvari započinje s rastom temperature tla, nekako istovremeno s buđenjem vinove loze u proljeće. Tada se hranjiva počinju oslobađati u manjoj mjeri, a zagrijavanjem tla sve više. Posebno je bitna dinamika dušika, koji vinovoj lozi mora biti na raspolaganju ponajviše od sredine svibnja do sredine srpnja.
Razlike kod kontinentalnog ili mediteranskog područja
A upravo je zbog dušika bitno imamo li vinograd u kontinentalnom ili mediteranskom području. U mediteranskom području su zime blage s višim temp.. Tada su nerijetki prekrasni dani sa 10 ili 15 °C kojima potom slijede hladni dani s burom i nakon toga jutarnjim mrazom. Dulje razdoblje toplih dana vrlo lako prouzroči preranu vegetaciju. Ona je iznimno štetna ako joj slijede dani s jakim vjetrom, mrazom i niskim temp.. Zbog prerane vegetacije, nije poželjno da je tlo bogato organskim gnojivom iz kojeg bi se tijekom toplih dana mogao oslobađati dušik. Zato jer bi dodatno prihranio lozu i ubrzao prijevremenu vegetaciju.
Dok je na kontinentu bolje organski gnojiti ujesen, na Mediteranu je bolje ako se za gnojidbu vinograda bogatim visokokvalitetnim organskim gnojem odlučimo u ožujku.
Izbor organskog gnojiva
Pri izboru organskog gnojiva te procjeni kvalitete i cijene potrebno je obratiti pozornost na nekoliko parametara. To su sastav (udio dušika, fosfora, kalija, magnezija i ostalih mikroelemenata), udio suhe tvari, postoji li mogućnost da sadrži sjeme korova i patogene organizme. Također način primjene, te potrebnu količinu gnojiva za hektar vinograda. Što je veći udio suhe tvari u gnojivu, manja je količina potrebna za isti ili bolji učinak. Ako odaberemo gnojivo s visokim postotkom suhe tvari, npr. 90% (pr. Plantella Organik), po hektaru će nam biti potrebna manja količina u odnosu na gnojivo u kojem je udio suhe tvari manji. Ujedno, pri kupovini gnojiva s pr. 30% udjela suhe tvari u suštini plaćamo čak 70% vlage. Odnosno vode, a samo 300 kg suhe tvari/t. Dok kod gnojiva čiji je udio suhe tvari 90%, plaćamo samo 10 % vlage (vode), a dobivamo 900 kg suhe tvari/t.
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)
