Dobra osobina organskih gnojidbi je ta da su hranjiva organski vezana i kao takva nedostupna biljci tijekom zime – praktično miruju u tlu. Naime, u hladnim tlima tijekom zime mikrobiološka je aktivnost, dakle i mineralizacija organske tvari, minimalna ili je nema. Zbog toga se hranjiva iz organskog gnoja (ne gnojnice!) tijekom zime minimalno isperu iz tla – nema gubitaka hranjiva niti zagađivanja podzemnih voda. Oslobađanje hranjiva i cjelokupno djelovanje organske tvari započinje s rastom temperature tla, nekako istovremeno s buđenjem vinove loze u proljeće. Tada se hranjiva počinju oslobađati u manjoj mjeri, a zagrijavanjem tla sve više (posebno je bitna dinamika dušika, koji vinovoj lozi mora biti na raspolaganju ponajviše od sredine svibnja do sredine srpnja).
Razlike kod kontinentalnog ili mediteranskog područja
A upravo je zbog dušika bitno imamo li vinograd u kontinentalnom ili mediteranskom području: u mediteranskom području su zime blage s višim temperaturama, tijekom kojih su nerijetki prekrasni dani sa 10 ili 15 °C kojima potom slijede hladni dani s burom i nakon toga jutarnjim mrazom. Dulje razdoblje toplih dana vrlo lako prouzroči preranu vegetaciju, koja je iznimno štetna ako joj slijede dani s jakim vjetrom, mrazom i niskim temperaturama. Zbog prerane vegetacije, nije poželjno da je tlo bogato organskim gnojivom iz kojeg bi se tijekom toplih dana mogao oslobađati dušik, jer bi dodatno prihranio lozu i ubrzao prijevremenu vegetaciju.
Dok je na kontinentu bolje organski gnojiti ujesen, na Mediteranu je bolje ako se za gnojidbu vinograda bogatim visokokvalitet-nim organskim gnojem odlučimo u ožujku.
Izbor organskog gnojiva
Pri izboru organskog gnojiva te procjeni kvalitete i cijene potrebno je obratiti pozornost na nekoliko parametara: sastav (udio dušika, fosfora, kalija, magnezija i ostalih mikroelemenata), udio suhe tvari, postoji li mogućnost da sadrži sjeme korova i patogene organizme, način primjene, te potrebnu količinu gnojiva za hektar vinograda. Što je veći udio suhe tvari u gnojivu, manja je količina potrebna za isti ili bolji učinak. Ako odaberemo gnojivo s visokim postotkom suhe tvari, recimo 90 % (pr. Plantella Organik), po hektaru će nam biti potrebna manja količina u odnosu na gnojivo u kojem je udio suhe tvari manji. Ujedno, pri kupovini gnojiva s pr. 30 % udjela suhe tvari u suštini plaćamo čak 70 % vlage, odnosno vode, a samo 300 kg suhe tvari/t, dok kod gnojiva čiji je udio suhe tvari 90%, plaćamo samo 10 % vlage (vode), a dobivamo 900 kg suhe tvari/t.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNe upotrebljavajte pljesnivi kukuruz
Sljedeći članakBranje i konzerviranje gljiva
Vrganjevke – česte i ukusne gljive
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.