U vinariji Zlatno brdo u selu Zmajevac u Baranji, na blagdan Sv. Vinka, zaštitnika vinogradara i vinara, kao i svake godine održana je tradicionalna Vinceška. Na njoj se daruje najdraži trs, najčešće kobasicama, kulenom i kapljicom. Tako je obilježen početak nove vinogradarske godine u vinogradima. Kako je bilo i sunca, obilno vino u bačve će poteći, kaže stara narodna uzrečica.
Vlasnik nove vinarije Zlatno brdo Goran Matijević, ovom prigodom je istaknuo da nemaju tradiciju u proizvodnji vina u koju su na velika vrata krenuli 2018. godine, ali da je poštuju i drže se njezinih običaja na pet ha vinograda na Banovom brdu. Dodao je da su njegov potencijal prvi otkrili još stari Rimljani. Oni su ga nazvali Mons Aureus, dok selo Zmajevac danas ima stotinjak kuća, ali i više od 30 vinskih podruma. Radi se o tradicionalnim gatorima, odnosno vinskim podrumima. Oni su ukopani ispod tla 11 metara, u Baranji se ulazi u njih ravno. U one u mađarskom Villanyu se silazi stepenicama.
Sve počinje u eko vinogradu
Sukladno narodnim običajima, vlasnici su došli u vinograd s prijateljima te svećenikom, kako bi posvetili vinograd te orezali prve rozgve reznika. Nakon što je trsje prezimilo još jednu zimu, s jako malo snijega, ali s jakim sjevernim vjetrom. Istina, on uvijek puše na Banovom brdu, što je izvrstan položaj za brojne vinograde, ali i voćnjake u Baranji. Samir Nađ, enolog vinarije Zlatno brdo, kaže da sve počinje u vinogradu. Njega već sada počinje svakodnevno obilaziti, kako bi na vrijeme uočio promjene na vinovoj lozi i spriječio razna oboljenja vinove loze na ekološki prihvatljiv način.
Po jednom pupu, nakon rezidbe, ostaje jedan grozd, od 80 do 100 grama, pojašnjava Nađ. Za to vrijeme vješto vinogradskim škarama reže prve pupove s kojima će se iskusni rezači baviti nekoliko idućih tjedana. Orezivalo se u vinogradu starom 15-ak godina, što znači da je sada u najboljoj snazi što se tiče rodnosti. Ipak, čuli smo da ga bivši vlasnik, ”nije baš mazio”, odnosno valjano održavao. Tako će trebati dosta truda i vremena da se dovede u red.
Gold cuvee spojio četiri različite sorte
Matijević, koji je podrijetlom vezan za Slavoniju, odlučio se za vinogradarstvo u Baranji nakon uspješne poduzetničke karijere u šumarstvu. Uz crni pinot imaju i cabernet frank kojemu slijede dvije godine odležavanja. U vinariji ciljaju na potrošače koji znaju koliko truda i vremena treba uložiti da bi se dobilo vrhusko vino. Crna vina tretiraju kroz barrique bačve, a ušli su i u avanturu prvog baranjskog Syraha kako bi Baranju, koja ne oskudijeva u broju sunčanih sati, još više učinili vinski prepoznatljivom i na široj vinskoj karti. Tako bijele sorte beru u četiri navrata kako bi im vina dobila širinu, bilo da se radi o okusu, čvrstini tijela…
Cilj vinarije Zlatno brdo je godišnja ekološka proizvodnja vina od 40.000 butelja. Od tih 40.000 plan je prodati 10.000 butelja na vratima vinarije. Ako je suditi prema kvaliteti graševine, berbe 2018. godine, pod brendom Panonika, ili Gold Cuveeu 2020. od četiri sorte (rajnski rizling, chardonnay odležan u slavonskom hrastu, pinot sivi izborne berbe i traminac izborne berbe bobica, kojeg ima 10 posto), to neće biti nikakav problem.
Sommelier Tomo Jakopović, koji je u Vinskom klubu u Zagrebu nedavno predstavio šest od 11 etiketa vina Zlatnog brda, kaže da se vidi da je grožđe ubrano ručno, svaka bobica i nježno preveženo u vinariju gdje se pazilo na svaki detalj, odnosno da su vina rađena s autorskim pečatom enologa, kako bi u čaši bila prava senzacija u kojoj mogu uživati istinski vinoljupci.
