Vinarija Bura-Mrgudić je glasovita pelješka, obiteljska vinarija nastala na temeljima i tradiciji dviju peljeških obitelji. Od skromnih i nesigurnih početaka, preko mukotrpnog truda i rada. Vina Bura-Mrgudić danas su stekla svjetsku slavu, pio ih je čak i američki predsjednik Joe Biden na svojoj inauguraciji.
O povijesti vinarije popričali smo s njenom najjačom karikom, okosnicom i pokretačicom vinarije, Marijom Mrgudić. Malo je peljeških žena koje su se s takvim žarom i umijećem izborile za svoju poziciju među vinarima i vinogradarima, za svoj utjecaj u političkom i društvenom životu poluotoka i županije kao što je to napravila Marija Mrgudić otvorivši put mnogima ženama. Još u mladim danima, Marija je bila dovoljno mudra da iskoristi najbolje od dvije obitelji.
– Rođena sam u obitelji Bura koja ima vinograde na položajima Dingač i Pelješka Župa. Udala sam se u obitelj Mrgudić koja ima vinograde na položajima Postup i Podgorje. Uvijek kažem da sam se rodila u Dingaču, a udala u Postup. Tako nisam imala izbora čime ću se baviti u životu, uz smijeh nam priča Marija te nastavlja
– S 11 godina godina sam ostala bez oca, s mojim 13-godišnjim bratom i majkom bila sam jedina radna snaga na velikom imanju. Težački poslovi su me oblikovali i usmjerili da se školujem za vinogradara i vinara te da udajom preuzmem posao oko muževih obiteljskih vinograda, priča nam svoju priču.
Svojim radom i upornošću, Marija je dočekala novo doba poljoprivrednih gospodarstava i mogućnosti proizvodnje i prodaje vrhunskih, buteljiranih vina s obiteljskom etiketom. Prve etiketirane boce proizvela je u berbi 1995. godine, prisjetila se.
Od tada do danas, dugih 26 godina, vinarija Bura-Mrgudić uspješno proizvodi i prodaje vina svojih vinograda.
–Vinarija Bura-Mrgudić po svemu je obiteljska vinarija, ističe Marija.
Uz nju i njenog brata u vinariji rade i njen sin Boris koji se školovao i preuzeo posao oko prodaje i marketinga. Kćer Antonia je enologinja koja radi u proizvodnji.
–Spomenite mi i drugu kćer Luciju, žustro dodaje Marija. Ona je novinarka i puno pomaže vinariji u svemu što se tiče PR-a!
Vinarija Bura-Mrgudić danas broji 7,5 hektara vinograda, glavna sorta je famozni plavac mali na svjetski razvikanim i zaštićenim položajima Dingač, Postup i Podgorje. Nešto manje ga ima na položajima Pelješke Župe gdje sade još i rukatac, cabernet, suvignon, marselan i plavac mali sivi. Otprilike 2 hektara vinograda imaju s partnerima, obitelji Benmosche iz Amerike. Na položajima Sv. Ivan u Vignju s obitelji Benmosche sade širom svijeta poznati zinfandel.
Zanimljivo orange vino od plavca malog, sivog
Proizvodnja ove pelješke vinarije je šarolika. S peljeških položaja Bura-Mrgudić proizvode četiri linije vina, prva linija je sa zaštićenih položaja Dingač Bura, Postup Mare i Dingač Benmosche te Zinfandel Benmosche, vina te linije proizvode se u vinariji od tri do četiri godine. Vina druge linije proizvedena su s položaja Podgorje Plavac mali pod etiketom Marica te s položaja Pelješke Župe od čega se proizvodi kupaža plavca malog, cabernet sauvignona i marselana pod etiketom Galerija, a proizvode se oko dvije godine. Temeljna linija izlazi iz vinarije tijekom jedne godine. Radi se o vinima od plavca malog i rukatca pod etiketom Plavac i Rukatac, desertna vina rade po metodi proizvodnje prošeka i to od plavca malog pod etiketom Moskar te od rukatca pod etiketom Ruža dalmatinska.
Bura-Mrgudić proizvodi još jedno vino, u posljednje vrijeme popularni, tzv. orange, odnosno narančasto vino i to od raritetne sorte plavca malog sivog koji je mutant plavca malog. Za svoja su vina dobili brojne nagrade. Od Zagreba do Londona i brojnih drugih gradova i vinskih natjecanja diljem regije i Europe. Godišnje proizvedu do 50 tisuća boca od čega gotovo pola prodaju na američkom tržištu, dok ostatak na tražištu EU i regije.
Glavna prodajna polica njihovih vina su vinarije, vinoteke i restorani, ističe Marija. Zbog male i specifične proizvodnje nisu atraktivni trgovačkim lancima. Prodaju sve što proizvedu, da proizvedu više i to bi prodali, istaknula je. Ipak, Covid-19 kriza smanjila je prodaju vinarije za 20 posto, ali vinari su navikli na loše okolnosti na koje nemaju utjecaja. Najveća je nagrada zadovoljan kupac, kaže Marija. Pitali smo je i kako je njena boca dospjela na stol prilikom inauguraciju američkog predsjednika Joe Bidena.
Nije bilo klasične inauguracije, no vina Bura-Mrgudić su se ipak pila u Bijeloj kući.
– Ove godine klasične inauguracije američkog predsjednika nije bilo. Međutim, administracija u Bijeloj kući je priredila nekoliko cocktail večeri u čast novog predsjednika Bidena s manjim brojem uzvanika gdje se našlo i vino iz naše vinarije. Pili su Benmosche Zinfandel i Benmosche Dingač. Posluživanje našeg vina u Bijeloj kući ne predstavlja naš ulazak na američko tržište. S izvozom smo počeli prije 21 godinu kad smo prodali prvu paletu vina na američkom tržištu. Do danas, bez prekida, na američkom tržištu prisutni smo cijelom paletom naših vina i to s tendencijom rasta, otkriva Marija.
Klimatske promjene ozbiljan problem za vinogradarstvo
Najveći problem proizvodnje i prodaje za vinogradare i vinare vidi u ozbiljnim klimatskim promjenama. One utječu na rast i razvoj loze i grozda. Loza južnog podneblja, priča nam Marija, oduvijek je bila izložena velikim temperaturama. Raste na južnim padinama okrenuta suncu i nagnuta nad morem pa se koristi kordonski uzgoj vinove loze u obliku kišobrana. Tzv. ambrela sustav prilagođen sušnim i vrelim uvjetima. Baš je to specifičnost podneblja iz kojeg se izvlači kvaliteta vina. Međutim, danas se vrijeme berbe pomaknulo za punih 15 dana u odnosu na 20 godina prije.
Razdoblje pupanja i cvjetanja ostaje isto kao i prije dvadesetak godina, no zrioba kasni do dva tjedna. Baš je zato, tvrdi Marija, najveći izazov pripremiti lozu za zriobu kako bi dala što bolju sirovinu. To je vrlo neizvjestan proces. Velike su temperaturne razlike, a kiša dolazi naglo i obilno u kraćem vremenu pa ispire zemlju i čini štetu sastavu tla. To nam nameće priroda, tvrdi Marija, no puno toga namećemo i mi sami. Npr. pristupne puteve koji se asfaltiraju pritom ometajući prirodne potoke i bujice, plastika i razno smeće koje zagađuje zemlju kao i prekomjerna upotreba konvencionalnih zaštitnih sredstava za vinovu lozu. Vinogradarima su potrebne edukacije i to u organizaciji institucija koje imaju svojevrsni autoritet, zaključila je.
Dobru stranu modernih trendova u vinogradarstvu i vinarstvu pripisuje odmaku od monokultura. Najisplativije sorte su pošip na Korčuli i plavac mali na Pelješcu. No, danas se fokus pomiče na rijetke sorte poput plavac mali sivi ili pošip crni. To su zapravo samo varijacije unutar monokulture, kaže Marija. Hoće li se razviti u brendirane etikete ili će ostati na razini eksperimenta ovisi o viziji, energiji i hrabrosti mladih vinara. Isto tako i o radu općinskih i gradskih vlasti otoka i poluotoka. Ulog u budućnost se ponekad čini skup i težak. Ustvari je jako jednostavan kad se činjenice postave na pravi način, istaknula je.
Dominacija ženske energije
Ono po čemu je Marija Mrgudić posebno poznata u svijetu vinara je njena ženska energija koju je uvijek isticala kao svoju prednost i svoj forte. Na tome su joj danas zahvalne brojne mlade, uspješne enologinje, vinogradarke i vinarke koje je inspirirala da slijede svoje snove u poslu koji se u Dalmaciji smatra tipično muškim.
– Kad sam kao dijete s 11 godina radila u vinogradu žalili su me. Kad sam 1988. preuzela kompletnu brigu oko vinograda u tada nepopularnoj grani poljoprivrede nisu me, blago rečeno, shvaćali ozbiljno. Kad sam 1995. krenula s vlastitom proizvodnjom vina bila sam jedina žena u Hrvatskoj na čelu vinarije. Bio je to tradicionalno muški posao, žene su pridonosile, ali na čelu je uvijek stajao muškarac. Danas se to radikalno mijenja. Čak i u izrazito tradicionalnim sredinama kakva je naša, nekad su na Agronomski fakultet išli samo muškarci. Danas imamo podjednako žena koje izabiru taj poziv, čak i više žena od muškaraca! Jedna od njih je i moja kćer koja se nakon fakulteta vratila u obiteljsku vinariju. Izuzetno mi je da drago što moja generacija prepušta poslove u vinariji mladima koji nose neke nove poglede na proizvodnju, ali cijene i usklađuju se s našim iskustvima, poručila je za kraj.
