Prije nove vegetacije potrebno je pripremiti tlo kroz dvije nužne agrotehničke operacije za postizanje optimalnog rasta i razvoja loze. Prethodno se treba napraviti kemijska analiza.

Glavni nosač biljnih hraniva je organska tvar koju obnavljamo unošenjem zrelog odležalog stajnjaka. Time smo korijenu osigurali dostupnost makroelemenata. Usporedno prozračujemo i gornji sloj tla. Za tu namjenu imamo specijalizirane strojeve.

Prikolica s bočnim izbacivanjem stajnjaka

Model prikolice s bočnim izbacivanjem stajnjaka na naslovnoj slici upotrebljava se u vinogradarskoj i voćarskoj proizvodnji za ciljanu gnojidbu u zoni trsa ili voćke. Širine prikolica ovise o tipu i kreću se od 1,45 – 2,20 m. Izbor ovisi o širini redova u vinogradu. Sadržaj se istresa u zoni 1-5 m. Volumen sanduka je 2,8 m³. Ima mogućnost rada u tri brzine. Transporter je lančasti. Kočnice mogu biti u opciji mehaničkih ili hidrauličkih. Stražnji otvor i kut rasipanja se prilagođavaju hidraulički. Proces doziranja se obavlja putem turbine s usitnjavačkim rotorom promjera 1,55 m i diska koji zahvaća i razbacuje materijal u redove.

Višenamjenska prikolica za organski gnoj i vapno

Nosivost je do 4 t materijala. Uređaj ima različite dodatne adapterske priključke ovisno o vrsti gnojiva – horizontalni vijak, adapter s dva valjka i horizontalni diskovi.

Podni transporter i adapteri rade na pogon hidrauličkog motora. Moguće je mijenjati i nagib diskova u ravnini čime se određuje i širina razbacivanja. Posipanje mljevenim vapnencem može biti i do 10 m. Upotrebljava se i u nasadima borovnice za rasipanje piljevine preko izvučene pokretne trake na boku. Dodatno se može ugraditi i stražnji unutrašnji klizač za bolju regulaciju ispuštanja gnojiva. Zadnji dio je vrlo prilagodljiv i može se brzo preorjentirati za razna organska gnojiva i vapneni materijal:

1. Sve vrste stajskog gnoja

2. Slama

3. Treset

4. Kompost

5. Istrošeni supstart od gljiva

6. Vapnenac

Višenamjenska prikolica za organski gnoj i vapno

Osim za stražnji dio izrađuju se i modeli s prednjim izbacivanjem. Ima mogućnost posipavanja: istovremeno na obje strane, samo na onu željenu ili cijelom širinom. Raspolaže s 20 različitih stupnjeva rada.

Vinogradarski aerator

Za ovakav model je potreban traktor 60-100 KS. Izrađuju se u širinama 1,35 – 2 m. Maksimalna radna dubina je 20 cm. Izvrsne performanse je pokazao na teškim i zbijenim tlima.

Vinogradarski aerator

Dobro zaorava i zelenu masu u međurednom prostoru. Teški diskovi koji se lako orijentiraju u pravcima te doprinose kvaliteti obrade. Šasija može biti s fiksnom i promjenjivom radnom širinom. Dodatnu opremu čini zadnji valjak s noževima za poravnavanje površine i završnu obradu.

Prethodni članakVeliko zanimanje i za ovogodišnju razmjenu plemki i sjemenja starih sorti
Sljedeći članakČemu služe agrometeorološke stanice u poljoprivredi?
Zoran Maričević, dipl.ing.agr.
Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994.g. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu, a od 2000.g. i kao Naslovni znanstveni asistent na Veleučilištu u Karlovcu. Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu. Bio je aktivni sudionik Domovinskog rata, uključen kao branitelj na prvim crtama obrane grada Karlovca. Kao pripravnik radio je na Farmi Šumbar poduzeća PPK Karlovačka mesna industrija na poslovima Tehnologa biljne proizvodnje. Tamo je iz prve ruke kroz praksu stekao znanje i iskustvo. Od kraja 1995. do danas, zaposlen je u srednjoj Prirodoslovnoj školi u Karlovcu kao profesor stručnih predmeta u poljoprivredi, u više smjerova koje škola ima. Od 2000. godine radi i na Veleučilištu u Karlovcu kao Naslovni znanstveni asistent. Predaje na smjeru Lovstvo i zaštita prirode na Katedri „Proizvodnja hrane i hranidba divljači“. Piše stručne članke u više stručnih časopisa, a napisao je i knjigu „U gorske oaze“ kao stručno edukativnu literaturu za studente. Zbog popularizacije i edukacije najmlađih članova našeg društva napisao je i slikovnicu „Marko uči o životinjama“.