Mnogi su se ovih dana zabrinuli zbog opasnosti od radijacijskog zračenja uslijed nuklerarne eksplozije. U ljekarnama su zatražili jod, koji je neophodan za pravilan rad štitne žlijezde. Zbog manjka joda često dolazi do bolesti štitnjače. Zbog toga se i konzumnoj soli dodaje jod. No, unos joda u organizam ne može se temeljiti na prekomjernom soljenju hrane. Neke od namirnica koje sadrže jod su mliječni proizvodi, jaja, suhe šljive. Također i crni orah o kojem će biti riječi u ovom članku.

Crni orah, (Juglans nigra L.) je listopadno stablo visoko oko 30 m, nepravilno zaokružene krošnje. Tražen je i skupocjen zbog kvalitetnog debla koje je teško i otporno na vlagu. Ono se koristi u proizvodnji namještaja. Od sjemenki crnog oraha dobiva se ulje koje se koristi za izradu boja i sapuna. Deblo je uspravno, promjera do 2 m, tamnosmeđe do sivkastocrne kore. Mladi izboji su svijetlosmeđi, debeli, prekriveni žljezdastim dlakama. Cvatu od travnja do lipnja. Plodovi su krupniji od običnog ili pitomog oraha (Juglans regia) i dozrijevaju u listopadu.

Jestiva jezgra crnog oraha je znatno manja, a i nije toliko ukusna. Porijeklom je iz sjevernoistočnog dijela Sjeverne Amerike. Kod nas se uzgaja kao ukrasno stablo u parkovima. Prednost njegove sadnje je u tome što raste brže nego obični orah, koji je kod nas zastupljeniji. Osim kao sirovina, ovaj orah je još vrjedniji kao lijek. Glavni dio crnog oraha koji se koristi u liječenju je vanjska ljuska koja se bere zelena. Obiluje jodom i mineralima, a sadrži linolensku kiselinu i vitamin C u obliku askorbinske kiseline. Vanjski sloj ili egzokarp ploda sadrži tanine, kinone, juglon i razne druge aktivne tvari koje djeluju protiv parazita te ga mnogi stručnjaci preporučuju za bezopasno čišćenje organizma protiv parazita.

Također, istraživanjima je potvrđeno da zbog velike količine omega 3-masnih kiselina, pomaže i kod alergija, psorijaze, artritisa, osteoporoze i visokog krvnog tlaka. Visok udio joda u crnom orahu potiče pravilno funkcioniranje štitnjače te djeluje protiv bakterija. Lišće crnog oraha koristi se u pripremi čaja ili kao oblog za kožu.

Tinktura cnog oraha obiluje jodom

Preporučeni dnevni unos joda iznosi 150 mcg na dan za odrasle osobe, dok su potrebe trudnica i dojilja za jodom nešto više. Manjak joda u organizmu može dovesti do oticanja štitnjače poznate kao guša te hipotireoze čiji su simptomi umor, mišićna slabost i gomilanje viška kilograma.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članak20 milijuna kuna za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala
Sljedeći članakVinart Grand Tasting 2022.
Avatar
Viši predavač na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Rođena je 28. ožujka 1969. godine u Koprivnici. Osnovnu školu i srednju poljoprivrednu školu završila je u Križevcima. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer ratarstvo, diplomirala je 1997. godine. Poslijediplomski studij iz područja Bilinogojstva, smjer povrćarstvo, upisala je na istom fakultetu 2003. godine. Magistarski rad pod naslovom „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“ obranila je 2008. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2013. Od 1997. godine zaposlena je u poljoprivrednom poduzeću „Jakšinić“ kao odgovorna osoba za promet zaštitnim sredstvima, a od 2003. godine na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima na radnom mjestu stručnog suradnika. Tijekom rada na Visokom gospodarskom učilištu radila u agrokemijskom laboratoriju i sudjelovala u izradi analiza tla, biljnog materijala i vina, te u izvođenju stručne prakse na ekonomiji Visokog gospodarskog učilišta. Akademske godine 2006./2007. sudjeluje u izvođenju vježbi i stručne prakse iz modula „Žitarice i zrnate mahunarke“, a od akademske godine 2008./2009. sudjeluje i u izvođenju vježbi iz modula „Poljoprivredna botanika“. Akademske godine 2006./2007., 2007./2008., 2008./2009., 2010./2011. sudjelovala u izvođenju vježbi iz kolegija „Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje“. Od 2011./2012. sudjeluje u izvođenju nastave na kolegiju Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje, a od 2012./2013. na kolegiju Hmeljarstvo i bobičasto voće. Od 2014./2015. nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Osim navedenog sudjelovala je kao član povjerenstva na 60 završnih radova te bila mentor na 12 završnih radova. Temeljem sudjelovanja u istraživačkom radu do sad je objavila 14 znanstvenih i 6 stručnih radova. Sudjelovala je i u izradi te prezentiranju radova na 14 znanstvenih skupova s međunarodnim sudjelovanjem. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu bila je uključena u stručni i znanstveno-istraživački rad, a završetkom poslijediplomskoga studija uključena je i u rad na VIP projektu “ Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“. Trenutno radi na jednom VIP projektu „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnogotpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ i jednom znanstvenom projektu „Taxonomy, Ecology and utilization of carob tree (Cerotonia siliqua L.) and bay laurel (Laurus nobilis L.)“. Izbor u nastavno zvanje višeg predavača proveden je u travnju 2015.