Jabuka zamijenila vinograde

Tavankut je mjesto na sjeveru Bačke, od davnina poznat kao vinogradarski kraj u kojem živi i nacionalna manjina Hrvata – Hrvati Bunjevci koji su duže od tristo godina uspjeli očuvati svoj identitet zahvaljujući kulturnim i vjerskim običajima te poljoprivrednom obiteljskom gospodarstvu.

U tom kraju, prije tristo godina nije postojalo ni jedno gospodarstvo, a da nije imalo vinograd. Nakon drugog svjetskog rata dolazi do razvoja industrije u Subotici pa se veliki broj mještana seli u grad. Uz to na tržištu se pojavljuju industrijska vina koja svojom cijenom uništavaju mala poljoprivredna gospodarstva. Rezultat svega toga je gotovo potpuni nestanak vinograda u Tavankutu.

            Udruživanje spašava poljoprivrednu proizvodnju

U to vrijeme, obitelji se polako okreću prema voćarstvu. U početku neznatno – stidljivo, ali osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća broj voćnjaka i voćara znatno raste. Međutim nova poljoprivredna kultura donosi i nove probleme. Postoji manjak skladišnog prostora za voće, kao i nepovoljni uvjeti nabave repromaterijala, otežana prodaja voća, gdje je svaki voćar prepušten raznim ucjenama trgovaca i prekupaca. To su bili problemi, koji su prijetili da unište proizvodnju voća. Dolazi do udruživanja OPG-ova i osniva se poljoprivredna zadruga “Voćko”. Da bi malo bolje upoznali Poljoprivrednu zadrugu “Voćko” razgovarali smo s njezinim dugogodišnjim upravitelje Marijanom Davčikom.

• Kad ste osnovani i koliko godina djelujete?

-Kako ne bi voćarstvo prošlo kao i vinogradarstvo u Tavankutu, grupa od 20 voćara se udružuje i 2002. godine osniva Poljoprivrednu zadrugu” Voćko”. Cilj udruživanja je bio izgradnja zajedničke hladnjače, zajednička nabavka repromaterijala po najboljim uvjetima kako bi se postigli najbolji uvjeti i zajednička prodaja voća i ostvarile najbolje cijene. Početak je bio težak, ali 2005.g. ipak uspijevamo izgraditi prvu zajedničku hladnjaču kapaciteta 1.200 tona i tada kreće prava udružena (zadružna) prodaja voća. Trenutno imamo ima 13 stalnih zaposlenika i 40 sezonskih radnika, angažiranih na sortiranju i kontroli voća.

• Koliko zadruga ima zadrugara i kooperanata, koje kulture proizvodite i na kojoj površini?

-Danas PZ Voćko okuplja 19 zadrugara i 20 kooperanata koji proizvode na ukupno 400 hektara. Jabuka (Jonagold, Granny Smith i Zlatni delišes) obuhvaća 70 ­posto  naše proizvodnje, na drugom mjestu je proizvodnja šljiva, a potom: breskva, nektarina, višnja i kruška.

Raspolažemo hladnjačom kapaciteta 2.500 tona koja se sastoji od 4 odvojene komore kapaciteta skladištenja 200 tona. Kroz skladištenje, sortiranje i pakiranje – voću dodajemo vrijednost, osiguravamo kvalitetu i kontinuitet isporuka. Sve su komore hladnjače opremljene ULO sustavom (Ultra Low Oxigen) i sustavom za regulaciju vlage, koji omogućuju kvalitetnije i dugotrajnije čuvanje svježeg voća.

• Na koje tržište plasirate robu – voće?

Glavno tržište na koje plasiramo našu robu je Rusija, ali određene količine voća prodajemo i u regiji – na tržištu Hrvatske, Mađarske, Rumunjske i Bosne i Hercegovine.

• Imate li koji novitet u dodanoj vrijednosti proizvodnje voća?

Novitet u razvoju PZ ,,Voćko” je početak proizvodnje prirodnog i izuzetno kvalitetnog soka od jabuke u kojeg vjerujemo i daje nam veliku nadu prodaje – pretvaranje jabuka u naravni sok bez konzervansa i tako jabuka kao sirovina ima dodanu vrijednost. JA•BU•KA sokovi proizvode se mehaničkim cijeđenjem od sto posto zdravih plodova jabuke, bez dodavanja vode, šećera, boje, arome i konzervansa. Prirodni sok od jabuke izvrstan je za hidrataciju organizma, daje energiju i dobar je za zdravlje. Ovo je novi proizvod za kojeg još tražimo tržište u regiji i voljeli bismo ga plasirati na tržište Hrvatske.

• Zašto je dobro biti član zadruge i koji benefit imaju novi i stari  zadrugari?

Udruživanjem u Zadrugu smo uspjeli sniziti cijene repromaterijala za 20 posto, a cijene prodaje voća su veće, jer kao Zadruga prodajemo izravno velikim trgovačkim lancima.

• Kakva je budućnost zadruge u ovom globalnom i virtualnom svijetu?

-Najveća prijetnja našem daljem razvoju je ekstremno velika proizvodnja voća u svijetu, tako da je konkurencija na tržištu ,,oštra i nemilosrdna”. Zbog toga konstantno pokušavamo ohrabriti i educirati naše proizvođače u primjeni novih tehnologija u proizvodnji voća, jer samo tako možemo opstati na tržištu.