Bajam ili badem je vrlo stara voćna kultura ( oko 4000. prije Krista). Latinski naziv je Amygdalis communis, narodni naziv: bajam, mindul, mjendul, mendula, mendul, omiendul. Kod nas bajam još nije doživio pravi procvat. Kod nas su to uglavnom ranocvatuće sorte i razni tipovi i populacije razmnoženi sjemenom. Zbog toga je proizvodnja niska , nerentabilna i nekvalitetna. Vrlo često zbog ranije cvatnje uslijedi pozeba cvjetnih pupova, cvjetova ili mladih plodića.
Danas se dosta pažnje posvećuje podizanju kvalitetnih i kasnocvatućih sorti, koje izbjegavaju opasnost od pozebe, a daju plodove znatno bolje kvalitete.
Poznato je da je bajam tipična mediteranska kultura, čija je rodnost u znatno većoj ovisnosti od ekoloških čimbenika nego u bilo koje druge umjereno-kontinentalne voćke. Zato je dobro poznavanje ekologije područja, izbor mikrolokacije i položaja za podizanje nasada od velike važnosti, iako može uspijevati u mediteranskoj klimi gotovo na svim područjima. Međutim , najbolje mu odgovaraju staništa s toplijom klimom i blažom klimom, kratkom i ustaljenom zimom, bez velikiih temperaturnih kolebanja.Traži puno sunčeve svjetlosti.
Pri analizi stupnja prikladnosti klimatskih prilika, najprije se treba osvrnuti na svojstva klime koja mogu limitirati proizvodnju općenito ili umanjiti ekonomičnost proizvodnje. U ovim ekološkim uvjetima treba se osvrnuti u prvom redu na apsolutne minimalne temperature.
Ponašanje bajama u fazi mirovanja prema minimalnim temperaturama, može izdržati bez povreda od -20 do -24°C. Povrede nastaju kod nekih sorti pri temperaturama od -24 do -27°C, a u nekim toplijim područjima Sredozemlja i prije (Apulija -14 do -15°C).
Najosjetljiviji su na niske temperature pupovi. Cvjetovi u fazi pred otvaranje, mogu izdržati temperaturu od -3,5°C, u nekih sorti i do -4°C, a u fazi pune cvatnje pozebu ko -2°C. Najosjetljiviji su prema niskim temperaturama netom zametnuti plodovi, koji mogu nastradati na temperaturti -1,5°C.
Bajam vrlo dobro podnosi i više temperature pa čak i do 50 °C. Bajam je vrlo otporan na ožegotine, odnosno prema paleži lišća, mladica i ploda. Uz 50 °C i relativnu vlagu zraka od 10 % na bajamu se ne javljaju oštećenja, dok većina vrsta voćaka to ne podnosi.
Obilniji i redovniji prirodi bajama postižu se uz natapanje, koje se provodi uglavnom dok traje rast vegetativnih i generativnih organa, odnosno mladica i plodova. Veća vlažnost potrebna je u prvoj fazi rasta ploda i u fazi otvrdnuća koštice. To praktično znači da je dobra vlažnost potrebna negdje do 1. srpnja ili do 15. srpnja. Najbolji način natapanja bajamika je sustavom orošavanja.
Bajam dobro uspijeva na dubokim, dobro dreniranim, pjeskovito-ilovastim tlima, koja su dobro opskrbljena humusom i mineralnim hranivima, a imaju i neutralnu, slabo kiselu, ili slabo alkalnu reakciju.
Izbor podloge
Poznato je danas u svijetu da se za uzgoj bajama koristi više podloga: breskva, križanac breskve i bajama i šljive. Kod nas se najviše primjenjuju u uzgoju sjemenjaci gorkog bajama, breskve i križanac bajam x breskva (GF 677). Za teža tla preporučuje se podloga šljive, i to „Marianna 2624“. Badem kao podloga dobro podnosi sušu, a otporan je i prema feroklorozi. Uz badem, na plodnim tlima , kao podloga koristi se sjemenjak vinogradarske breskve. Na toj podlozi bajam rano prorodi, ali mu je zato vijek trajanja kraći. Ta podloga nije prikladna za karbonatna tla.
Izbor sorti bajama
Postoje dvije vrste bajama: gorki bajam (Amygdalus communis var.amara) i slatki (jestivi) bajam (Amygdalus comunis var.dulcis). On se najviše koristi i ima najveću nutritivnu vrijednost od svih orašastih plodova. Gorki bajam se uglavnom koristi za ljekovite svrhe i nije jestiv. Za nasad bajama u mediteranskom području , preporučaju se sljedeće sorte: Fra Giulio Grande, Ferrastar, Ferragnes, Primorski , Aromatični i Nonpareil. Još su jako dobre sorte Troito i Tuono, koje su se pokazale izvrsne na našem uzgojnom području, ali im je jedina mana što imaju veliki broj dvostrukih jezgri 25 -35 %.
Priprema za sadnju i sadnja
Tlo se prije treba pripremiti za samu sadnju. Treba pripremiti sadnice, napraviti plan sadnje, iskolčiti teren i obvezno napraviti pedološku analizu područja. Ako tlu nedostaje osnovnih hraniva (kalij i fosfor), ono se može popraviti dodavanjem potrebnih količina mineralnih gnojiva.
Sadnja se isključivo obavlja sa zdravim i prvoklasnim sadnicama. Idealna je sadnja u razmaku 6 x 5m ili 6 x 4m. Prema iskustvima iz strane i domaće prakse najbolji razmak sadnje je 6 x 4 m. To znači da za 1 ha treba 416 sadnica bajama.
Pri proizvodnji bajama, vrlo je važan izbor uzgojnog oblika. U intenzivnom uzgoju bajama primjenjivalo se više uzgojnih oblika. Na temelju iskustva i prakse u zemljama gdje se bajam intenzivno uzgaja, preporučuje se uzgoj u obliku popravljene vaze.
Izvor: Gospodarski kalendar
