Tradicionalno ocjenjivanje jagoda koje organizira Zagrebačka županija, i to njezin Upravni odjel za Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj, zajedno s udrugom proizvođača jagoda Zagrebačke županije “Jagodni prsten” i udrugom uzgajatelja jagoda Grada Zagreba došlo je i do svojeg jubilarnog 20 izdanja koje je održano 20. svibnja u vinariji Kolarić u Hrastju Plešivičkom kraj Jastrebarskog.
Pozdravljajući okupljene proizvođače i članove ocjenjivačkog žirija, pročelnik mr. sc. Josip Kraljičković istaknuo je da Zagrebačka županija želi ovim potrošačkim ocjenjivanjem ukazati na smjer proizvođačima u planiranju budućih nasada. Također i educirati potrošače o najkvalitetnijim sortama koje proizvode lokalni proizvođači i čije su jagode najsvežije i najkvalitetnije. Zabrinjava činjenica da je unazad nekoliko godina osjetan trend smanjivanja površina u Zagrebačkoj županiji na kojima se uzgajaju jagode. Tako je od 2015.g. s 37 ha pod jagodama, ove godine zabilježeno tek 23 ha u uzgoju jagoda u Županiji.
Zašto se smanjuju površine pod jagodom?
Voditelj ocjenjivanja je, kao i svih godina dosad, bio prof.dr.sc. Boris Duralija s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koji je objasnio uzroke tog pada.
–Glavni razlog smanjivanja površina na kojima se uzgaja jagoda na području Zagrebačke županije i Grada Zagreba, zapravo je problem cijene radne snage. Ona je sve skuplja, kao i repromaterijala, pa je manja isplativost. Tako se proizvođači orijentiraju na druge kulture, iako je jagoda dugi niz godina bila dodatni izvor prihoda velikom broju proizvođača. Što se tiče potrošnje, trgovački centri su uveli praksu da danas imamo jagode na polici 365 dana u godini, naravno uvozne.
–Kad dođe proljeće i sezona domaćih jagoda, na tržištu se pojave španjolske jagode, kao i one sa sjevera Afrike, i to po nižim cijenama od domaće. Kod naših potrošača glavni kriterij odabira je i dalje niža cijena, pa kupci biraju jeftiniju uvoznu jagodu. No, takve jagode su zbog dužeg transporta manje svježe i time lošije kvalitete. Tako se potrošači brže zasite i prelaze na druge voćne vrste i to u vrijeme kad je najjača sezona domaćih jagoda, što zadnjih godina uzrokuje manju prodaju, naglasio je Duralija. Dodao je da je u uzgoju jagoda velika potreba za radnom snagom kod sadnje i berbe. Zbog skuplje radne snage naši proizvođači nisu konkurentni.
–Ima jako puno izazova i što se tiče klimatskih promjena. Jedna je godina s preniskim temperaturama, dok je iduća s previsokim. Sve to utječe i na količinu i na kvalitetu plodova. Tu je i problem tla, koje je na ovom području nešto teže nego što jagodi odgovara. Ona voli više lagana, pjeskovita tla i po mogućnosti na većim površinama zbog korištenja prilagođene mehanizacije. Navedene država uz obale Mediterana to imaju i tamo jagoda bolje uspijeva. Za trgovačke lance pogodnije su sorte koje mogu duže stajati na polici, ali lokalnim proizvođačima koji imaju štandove najbitnije je svojstvo okus i bolja kvaliteta ploda nego u trgovinama, i zbog svježine, jer se isto jutro beru i prodaju, tako da je uvijek bolje izabrati lokalno proizvedene jagode kao i ostalo lokalno voće, zaključuje Duralija.
Najbolja sorta jagode
Ocjenjivači su imali zadatak između 8 sorata jagoda izabrati najbolju ove sezone. Gledala se veličina, oblik i boja, čvrstoća, tekstura i sočnost, odnos šećera i kiselina, punoća okusa i aroma.
Nakon što je svih 8 uzoraka pomno proučeno i kušano i pri čemu su odvagane sve prednosti pojedinog uzorka, a uočeni su i neki nedostaci, ocjenjivači su sudom vlastitog oka, dodira i nepca svakom uzroku dodijelili ocjene. Kad su svi bodovi zbrojeni, otkriveno je i o kojim sortama se radilo. Redom, Albion, Murano, San Andreas, Joly, Clery, Quicky, Alba i Elianny.
Joly je sorta koju odlikuje stvaranje snažnog i bujnog grma, slično kao i Clery. Ima dobar korijenski sustav i dobru vitalnost. Težina jedne bobice doseže 20-35 gr. Međutim, takvi se rezultati bilježe tek nakon prve berbe, a potom plodovi postupno postaju manji. Bobice ove sorte su jarko crvene sa sjajnom površinom. Nedostaju šupljine na rezu. Meso je potpuno obojeno, sočno i istovremeno gusto. Jagode Joly mogu se čuvati dugo vremena, a pritom ne gube svoj atraktivan izgled i okus. Slatkog su, nježnog okusa s blagom kiselošću i nježnom aromom.
Na kraju ocjenjivanja, predstavnici Udruge „Jagodni prsten“ uručili su zahvalnice Zagrebačkoj županiji; pročelniku Josipu Kraljičkoviću i profesoru Borisu Duraliji na podršci svih ovih 20 godina koliko se organizira ovo ocjenjivanje.
Zagrebačka županija podupire proizvođače jagoda i novčanim sredstvima koja mogu doseći i do 150 000 kn za ekološku proizvodnju. Bez takve podrške broj proizvođača bio bi manji, tako i površina pod jagodama.
Predsjednik županijske Udruge uzgajivača jagoda „Jagodni prsten“ Željko Varga također je smanjio proizvodnju.
–Sve je teže naći radnu snagu i isplativost je sve manja, jer rast cijena jagoda ne prati rast cijene proizvodnje koja je sve skuplja. I mineralna gnojiva i cijene goriva su značajno poskupile, što nam se jako osjeti u distribuciji, kao i skuplji ljudski rad. Realna cijena jagoda u maloprodaji trebala bi biti 40 kuna, a od sredine svibnja jagodu prodajemo po 30 kuna.
–Ne planiram skroz napustiti proizvodnju jagoda, jer sam dugo u proizvodnji i draga mi je jagoda, ali morali smo je smanjiti za tri puta i još ćemo je smanjiti. Zbog slabije kupovne moći, potrošači više ne kupuju kao prije, smanjila se potražnja. Ove sezone je urod bolji, nije bilo mraza, tuče ni lošeg vremena, no ove godine su neke druge okolnosti naštetile prodaji, istaknuo je Varga koji uzgaja 30-ak različitih sorata jagoda, no najviše Clery, Joly i Albu.
