Nešpula – sočno i osvježavajuće voće

Nešpula (lat. Eryobotria japonica), poznata je i kao nešpola ili japanska mušmula, suptropska je voćna vrsta, podrijetlom iz južnog dijela Kine, gdje se uzgaja više od 2000 godina.

Komercijalna proizvodnja nešpule datira iz devetnaestog stoljeća, a danas se uzgaja u dvadesetak zemalja svijeta, intenzivno se uzgaja u razvijenim voćarskim zemljama s mediteranskom klimom. U mediteranskom dijelu Republike Hrvatske najviše je pronalazimo u ponekim vrtovima kao ukrasno drvo, a komercijalno nije zauzela veće i značajnije mjesto u uzgoju. Vjerojatni razlog je nedovoljna informiranost i nepoznavanje ove voćne vrste cijenjene u svijetu, a dijelom i zbog nepoznavanja ove vrste, ali i slabe dostupnosti sadnog materijala jer se ne nalazi na Popisu sorti voćnih vrsta. Nema službenih statističkih podataka o količini uzgoja u svijetu, dok prema neslužbenim procjenama proizvodnja je oko 550.000 tona godišnje. Najveći svjetski proizvođač je Kina, a Španjolska najveći izvoznik plodova.

Nešpula je adaptabilna na različite tipove tla, odgovaraju joj sunčana staništa. Otporna je na sušu, osjetljiva je na vjetar, dobro podnosi visoke temperature, ali ne podnosi mraz. Niske temperature tolerira do – 12 oC. Razmnožava se sjemenom, položenicama, reznicama ili se cijepi na mušmulu, krušku, glog ili jabuku. Nešpula je zimzeleno stablo koje može narasti maksimalno i do 10 metara visine, ali najčešće naraste oko 3-4 m. Krošnja prirodno formira oblik kugle, a ako se želi formirati uzgojni oblik, preporučuje se oblik vaze. Listovi su tamnozeleni, duguljasti, i u svake vrste su prekriveni sitnim dlačicama kao i kora ploda.

Obilno zalijevanje i prihranjivanje nakon sadnje

U literaturi se navodi da su kišni dio godine i proljeće vrijeme pogodno za sadnju nešpule. Ima jako plitak korijenski sustav. U Španjolskoj u intenzivnom uzgoju preferira se sadnja 7 x 7 m, s gustoćom sklopa od 200 stabala po 1 hektaru. Imamo primjera iz literature gdje su nasadi nešpule sađeni na strmom terenu s razmakom 4 x 2 m. Nešpula zahtijeva obilno prihranjivanje i zalijevanje nakon sadnje. Stablo cvjeta u jesen od listopada do siječnja, kada većina ostalih voćnih vrsta miruje. Jako je važno tretiranje nešpule za vrijeme cvjetanja jer opadanjem cvjetova smanjuje se prinos plodova po stablu.

Prve plodove daje već u proljeće s obzirom da plodovi dozrijevaju već u svibnju. Cvjetovi bijele boje, a plodovi žute do narančaste boje. U plodu se prosječno nalazi 1-3 smeđe sjemenke.

Plodovi su okruglog i ovalnog oblika, sočni, ukusni, osvježavajući, ali i nježni, mekani. Plodovi nisu pogodni za duža skladištenja jer im je kratko razdoblje u kojem ostaju svježi nakon berbe. Plod se može konzumirati u svježem stanju ili prerađivati, visoke je zdravstvene i nutritivne vrijednosti.

Nije zahtijevna voćarska kultura

Nešpula nije jedna od zahtjevnijih voćarskih kultura za uzgoj, jer zahtijeva povremeno orezivanje (uklanjanje suhih grana). Zalijevanje neposredno nakon sadnje je poželjno i to u rasponu od 3 do 4 puta tjedno, dok s vremenom i razvojem biljke potreba za zalijevanjem svodi se na jednom tjedno. Potrebno je malčirati nasad organskim kompostom u svrhu zadržavanja vlage, a samim time i sprječavanja pretjeranog upijanja vode. Kad počne cvjetati i kad se počnu formirati plodovi zahtijeva češće zalijevanje od redovnog, a u tom slučaju se savjetuje u nasad instalirati sustav navodnjavanja (npr. kap po kap). Nakon berbe plodova, zalijevanje više nije potrebno. Tijekom ljeta i visokih temperatura preporuča se zalijevanje u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima.

Savjetuje se nešpulu prihranjivati tri puta godišnje. Nešpula se razmnožava sjemenom ili cijepljenjem, a u slučaju razmnožavanja sjemenom ono mora biti svježe i potrebno mu je puno više vremena da se navikne na uvjete u kojima je posijano kao i za rast. Nešpula posađena sjetvom sjemena može procvjetati tek za 6 – 10 godina, a neke sadnice ne procvjetaju nikad. U slučaju razmnožavanja reznicom, posuda s reznicom se stavlja na polusjenovito mjesto i redovno se zalijeva. Kad se stablo formira i postigne dovoljnu debljinu, može se posaditi izravno u zemlju. Nešpula ima i značajnu krajobraznu i dekorativnu vrijednost. U Republici Hrvatskoj nešpula trenutno nema značajno mjesto u uzgoju, iako je perspektivna vrsta jer njeni plodovi, koji među prvima dospijevaju u proljeće, mogu postići visoku cijenu, postati dio turi