Tržište ranim kvalitetnim sortama krušaka dugo je oskudijevalo. U uzgoju su prevladale sorte sitnih plodova, kao što je Salzburgerica, Tikvica, Jakovka, Zelena Magdalena, Coscia rana itd. Novije rane ljetne sorte bile su također, sitnijih plodova, primjerice Lipanjsko zlato, Lipanjska ljepotica (Bella di Giugno) itd. Tek potkraj srpnja i tijekom kolovoza imali smo sorte nešto krupnijeg ploda i bolje kakvoće kao Rana iz Fiorana, Srpanjska šarena, Giffardova, Trevuška rana, Klapov ljubimac, Starkrimson, Rana Morettinijeva (Buttira precoce Morettini), Rana Morettinijeva Viliamovka (William precoce Morettini), Sv. Marija (St. Maria), Viliamovka, Crvena Viliamovka i neke manje važne. Od svih spomenutih sorata samo je Viliamovka, zbog dobre rodnosti i kakvoće plodova, i za potrošnju u svježem stanju ali i za preradu u kompote, sokove i poznatu rakiju viliamovku ostala i dalje u uzgoju. Međutim, ona u našim ekološkim uvjetima dozrijeva potkraj kolovoza, a u pojedinim godinama početkom rujna kad završava glavna turistička sezona, i kad je tržište razmjerno dobro opskrbljeno drugim voćem, breskvama, ljetnim sortama jabuka, šljivama i stolnim grožđem. Stoga Viliamovka ne postiže uvijek onu cijenu koju svojom kakvoćom zaslužuje. Posljednjih 12 godina selekcijskim radom dobiveno je više novih ranih ljetnih sorata krušaka, koje daju krupnije plodove dobre kakvoće, koji dozrijevaju tijekom srpnja: Turandot (Turando), Boheme (Boem), Norma, Carmen (Karmen), Etrusca (Etruska) i Tosca (Toska), koje osim Etrusce nose imena poznatih opera.
Turandot (Turando)
Nova je talijanska kvalitetna rana ljetna sorta dobivena križanjem između sorata Dr. Jules Guyot (Žil Gijo) x Bella di Giugno (Lipanjska ljepotica). Uzgojio ju je L. Rivolta na Institutu za voćarstvo u Forliu. Razvija stabla srednje bujnog rasta s proširenim krošnjama, a rano ulazi u produktivnu dob. Cvate rano (5 – 6 dana prije Viliamovke). Sorta je autosterilna, tj. samoneoplodna pa se ne može oploditi vlastitim polenom već je upućena na međuoprašivanje. Od ranih sorata dobro je oprašuje Tosca, koja cvate u podjednako vrijeme. Rodi dobro i redovito. Plodove najviše nosi na kraćim rodnim izbojcima, kao što su štrljci ili pršljenasto rodno drvo. Plod je srednje veličine (prosječne mase od 160 grama), kruškolika oblika, sa zelenožućkastom kožicom i nahukanim crvenilom sa sunčane strane. Općenito, možemo reći da je plod vrlo atraktivnog, privlačnog lijepog izgleda. Meso je čvrsto, sočno, vrlo ugodnog okusa. Plodovi dozrijevaju u prvom tjednu srpnja, pa postižu visoku prodajnu cijenu, jer tada nema puno voća, a posebice kvalitetnih krušaka većeg ploda. U vrijeme dozrelosti plodovi ne podliježu brzo brašnjavljenju, što je inače karakteristično za rane ljetne sorte, a mogu se čuvati u hladnjači i do mjesec dana. Sortu možemo uspješno uzgajati cijepljenu na podlozi dunje, jer ima dobar afinitet (sposobnost srašćivanja na mjestu cijepljenja) s dunjom, odnosno kvalitetnim podlogama dunje: MA, BA 29 i Cts 212. U pokusima gdje je provođena infekcija bakterijskim paležom (Erwinia amylovora), nije se pokazala otpornom. Istraživanja su bila provedena u Francuskoj i Italiji. Nakon istraživanja u pokusnim voćnjacima na području Italije, ova je sorta puštena u komercijalnu proizvodnju s dobrim preporukama.
Boheme (Boem)
Nova je talijanska vrlo kvalitetna rana ljetna sorta dobivena križanjem između sorata Conference (Konferans) x Dr. J. Guyot (Dr. J. Gijo). Uzgojio ju je L. Rivolta na Institutu za voćarstvo u Forliu. Cijepljena na sjemenjake kruške razvija bujna stabla, a cijepljena na podlozi dunje srednje bujna. Ima dobar afinitet (podudarnost) s podlogama dunje BA 29 i Cts 212. Vrijeme cvatnje je srednje, a cvatovi (gronje) nose po 8 cvjetova. Samoneoplodna je pa je dobro oprašuju sorte Tosca, Viliamovka i Herrow sweet (ova posljednja je vrlo otporna na bakterijsku palež – Erwinia amylovora). Rodi dobro i redovito. Plod je srednje veličine (prosječne mase 160 grama), kruškolika oblika, zelene svijetložute boje, a katkad ima izraženu u manjoj mjeri hrđu u području oko čaške. Meso je bijelo, sitnozrno, sočno, vrlo slatko, aromatično kao u Viliamovke. Dozrijeva u prvih deset dana srpnja, odnosno 35 dana prije Viliamovke. Prema istraživanjima u Francuskoj, sorta je otporna na bakterijsku palež.
Na osnovi istraživanja u Italiji, manje je otporna na bakterijski palež nego do danas dobivena najotpornija sorta Herrow sweet. Istraživanjima u pokusnim voćnjacima na području Italije utvrđeno je da vrlo dobro i stabilno rađa, pa je zbog niza dobrih svojstava preporučena za komercijalne, dakle proizvodne voćnjake. Uz tvrdoću određenu penetrometrom od 5,5 do 6,0 plodovi su dozreli za berbu. Mogu se čuvati u hladnjači do dva mjeseca. Prikladni su za potrošnju u svježem stanju i za proizvodnju gustih i bistrih sokova.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakVrijeme je postrne sjetve
Sljedeći članakAmanite – rod smrtno otrovnih, ali i vrlo kvalitet
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.