Sadnice iz guka na panju
Guke su zadebljanja na panju ili korijenu masline. Bogate su hranjivima pa su stoga pogodne za razmnožavanje. Da bi guka poslužila za buduću sadnicu, treba je odsjeći ili otpiliti od panja. Tako pripravljena guka se sadi potpuno pokrivena zemljom u lončić, vrećicu ili na trajno sadno mjesto. Težina guke može biti od 0,5 do 5,0 kg. Nedostatak ovog načina razmnožavanja je što sadnica iz guke sporo napreduje. Odsijecanjem guke od panja znatno se oštećuje matično stablo. Stoga je ovaj način proizvodnje sadnica danas napušten.


Sadnice od izdanaka
Ovaj način je mnogo pogodniji jer je mnogo kraće vrijeme potrebno da se dobije dobra sadnica i manje se oštećuje matično stablo.
Za uzimanje sadnica su najpogodnija stara zapuštena stabla koja imaju izrasle izdanke na panju ili gukama. Izdanci izrasli iz zemlje ili vrlo blizu zemlji, ako imaju više od dvije ili tri godine, imaju dobro razvijen vlastiti korijenov sustav. Stoga mogu poslužiti za buduću sadnicu. Da se dobije sadnica, potrebno je odvojiti izdanak od guke ili panja. To se može učiniti lančanom pilom, sje kirom ili nekim drugim alatom (dlijetom ili sl.). Pri tome treba paziti da buduća sadnica ima što više korijena, a što manje guke.
Sadnice se mogu dobiti od izdanaka nastalih kod pomlađivanja maslina iz panja. Naime, kod pomlađivanja iz panja nadzemni dio masline se tijekom zime otpili u razini zemlje. U proljeće iz panja izbijaju mnogi izdanci. Prve godine se ostavljaju svi izdanci. Sljedeće godine (siječanj ili veljača) ostave se na glavnim žilama od 6 do 10 najjačih izdanaka. Ostali se odstranjuju. U prvoj godini izdanci neće imati dobro razvijen vlastiti korijen. Ako odstranjeni izdanci, pak, imaju dobar vlastiti korijen, mogu se upotrebljavati za buduću sadnicu. Treće godine se ostavljaju tri zgodno raspoređena najjača izdanka od kojih će se oblikovati nova pomlađena maslina. Izdanci, koji se odstrane druge ili treće godine, imat će svakako bolje razvijen vlastiti korijen. Oni se mogu upotrijebiti kao sadnica.
Ako izdanci rastu na panju i nemaju razvijen vlastiti korijen, nagrtanjem zemlje u visini od 10 do 20 cm može se potaknuti stvaranje pobočnih žila. Kad se na izdanku oblikuje korijen, prereže se izdanak ispod korijena i tako se dobije nova sadnica. Nedostatak ovog načina je što treba čekati godinu dana ili više da se na nagrnutom izdanku pojave žile. Drugi je nedostatak što u mnogim maslinicima nema dovoljno zemlje za nagrtanje.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakDobra zarada od ljubičastog batata
Sljedeći članakŽive ograde – zaštita i ukras
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.