Jagoda po svojim morfološkim svojstvima više sliči na povrtnu nego voćnu vrstu. Ona je višegodišnja zeljasta biljka koja raste kao grmolika i zadržava zeleno lišće preko zime. Jagoda može narasti i do 40 cm. Prilikom svog rasta dijeli se iz glavnog korijena u više bočnih ogranaka koji se razvijaju kao nositelji cvata jagode.
Jagoda može preživjeti 8 i više vegetacijskih godina. U intenzivnom uzgoju najbolje rezultate daje prve dvije godine nakon kojih značajno pada prinos i nije više ekonomski isplativa.
Jagoda je kao voćna vrsta vrlo prilagodljiva na nove uvjete rasta. Stoga se i prilagodila rastu u različitim klimatskim područjima. Ne uspijeva u tropskim područjima, ali se zato kvalitetno prilagodila u različitim uzgojnim područjima sjeverno od tropa sve do arktičkog područja.
Jeste li znali?
Za uzgoj jagoda temperatura je najvažniji od svih klimatskih čimbenika. Jagoda započinje vegetaciju već pri temperaturama višim od 5 °C. Optimalna temperatura za rast i razvoj jagode danju je od 18 °C do 24 °C, a noću od 12 °C do 15 °C. Rast korijena počinje tek na temperaturi od 7 °C.
Za uspješno prezimljavanje jagode tijekom zime od velike važnosti može biti snježni pokrivač koji služi kao jedna vrsta termo izolacije. Bez snježnog pokrivača zimi biljka može izdržati temperaturu do -15 °C. Ako nema snijega ta pojava se naziva golomrazica. U slučaju kad je nasad prekriven snijegom biljka može izdržati temperaturu i do -35 °C kraće vremensko razdoblje. U proljeće je najopasnije razdoblje kasnih proljetnih mrazova koji već sa temperaturom zraka od -2 °C u razini tla mogu naštetiti cvijetu jagode. Isto tako i visoke temperature u doba cvatnje mogu biti nepovoljne posebno u fazi cvatnje, formiranju i dozrijevanju plodova i one ne bi smjele prelaziti 25 °C do 30 °C. Za intenzivan uzgoj jagoda potrebna je velika količina vode.
Voda je potrebna za normalan tijek svih životnih funkcija. Najveću važnost dodavanje vode ima u fazi plodonošenja ako znamo da plod jagode sadržava i do 90 % vode. Za normalnu proizvodnju dosta pažnje treba posvetiti i odabiru tla. Kao što navodnjavanje povoljno utječe na rast u sušnim uvjetima, isto tako i suvišak vode u tlu negativno utječe na razvoj biljke. Pri većoj prisutnosti vlage u tlu poremećen je vodozračni režim i korijen trpi od nedostatka zraka. Posljedica toga je usporavanje rasta ili ugibanje biljke. Osobito su nepovoljne dugotrajne kiše i visoka vlažnost zraka u proizvodnji na otvorenom pa čak i u plastenicima koji se nedovoljno prozračuju i u takvim uvjetima dolazi do razvoja gljivičnih bolesti na listu i plodu.
Prilikom planiranja sadnje jagoda potrebno je puno pažnje usmjeriti k odabiru i samoj obradi tla. Za profitabilan uzgoj jagode traže dobro strukturirano, duboko, pjeskovito i plodno tlo s razinom humusa ne manjom od 3 %. Najpovoljnija pH reakcija tla za uzgoj je od 5,5 do 6,0. Za dobar razvitak korijenovog sustava jagode traže dobru strukturu tla. Stoga je najpovoljnija pjeskovito ilovasta struktura s 50 % čestica pijeska i 50 % čestica gline i praha, i pritom treba paziti da udio gline ne prelazi 60 % radi održavanja dobrih vodozračnih odnosa.
Jagoda se s dobrim uspjehom može uzgajati i do 900 metara nadmorske visine. Pri uzgoju na takvim visinama treba obratiti pažnju na odabir sortimenta.
Pozitivan utjecaj tako velikih nadmorskih visina ima na produžetak sezone plodonošenja koja se može produljiti i do sredine ljeta pa čak i duže. Za intenzivnu proizvodnju jagoda treba odabrati položaje koji nisu izloženi snažnim vjetrovima i akumulaciji hladnog zraka što bi se negativno odrazilo na proizvodnju.
Najpovoljniji nagib terena za proizvodnju kreće se od 2 do 5 %. Nagib iznad 7 % nikako nije povoljan za proizvodnju jer otežava agrotehničke zahvate. Isto tako, kvalitetnim odabirom terena može se utjecati i na raniju zriobu plodova. Tako je uočeno da rane sorte na južnim položajima ranije plodonose od istih sorata posađenih na sjevernim ili ravničarskim terenima.
Sadni materijal
U RH oko 95 % novoposađenih sadnica svake godine odnosi se na frigo sadnice. One su naročito povoljne jer se vade iz hladnjače točno onaj tren kad planiramo sadnju. Frigo sadnice imaju viši potencijal rodnosti od zelenih sadnica. Sade se u ljeto, a dolaze u rod u proljeće iduće godine. Frigo sadnice se drže u gajbama i tako složene mogu izdržati 10 mjeseci u hladnjači na temperaturi od -2 ˚C.
U intenzivnoj proizvodnji jagoda od velikog je značaja posaditi kvalitetan sadni materijal što prvenstveno podrazumijeva zdravstvenu čistoću sadnog materijala u novije vrijeme poznato kao „virus free“ sadni materijal. Tipovi sadnica za uzgoj jagoda: frigo (F) ohlađene sadnice, zelene kontejnerske sadnice, čekajuće sadnice (WB), svježe zelene sadnice.
Frigo sadnica se kategorizira prema vrijednosti dužine korijena i prema vrijednosti promjera korijenovog vrata. Što je veći promjer korijenovog vrata veći je i potencijal rodnosti u proljeće iduće godine. Prema širini korijenovog vrata i dužini korijena frigo sadnice dijelimo na: – A++: promjer>15 mm, dužina korijena >12 cm; – A+: promjer od 12 do 15mm, dužina korijena 10-12 cm; – A: promjer od 8 do 11 mm, dužina korijena 8-10 cm; – A-: promjer od 6 do 8 mm, dužina korijenovih žila <8 cm. Neke od najviše uzgajanih sorti su: alba, joly, clery, asia, elsanta, raurica i dr.
Izvor: Gospodarski kalendar
