Premda predstavlja svojevrsni luksuz, cvijeće je oduvijek bilo uz čovjeka, u njegovim trenucima veselja i radosti, kao i u trenucima tuge i žalosti. Postoje tragovi o primjeni cvijeća prilikom pogrebnih rituala još od pretpovijesnih vremena.
Arheolozi su naime na kosturima iz pleistocena pronašli tragove peludi što upućuje na zasipavanje grobova hrpom cvijeća. Pomniji pregled peludi omogućio je znanstvenicima da identificiraju mnoge tada popularne cvjetne vrste, a sve su imale neka terapeutska svojstva. Korištenje cvijeća također svjedoči o brojnim cvjetnim vrstama dostupnim kroz povijest.
Pratioci važnih događaja i obreda
Ljudi su koristili cvijeće kako bi izrazili svoje osjećaje, poboljšali svoju okolinu i obilježili važne događaje i obrede. Svi oblici umjetnosti, prikazuju uporabu cvijeća: glazba, književnost, slikarstvo, kiparstvo, keramika, tapiserije itd. Neki od najraskošnijih primjera su slike cvijeća, koje su umjetnici naslikali tijekom 17., 18. i 19. stoljeća, a koje vrlo precizno prikazuju cvijeće u njihovoj nevjerojatnoj ljepoti.
No, odabir vrsta, njihova popularnost podliježe modi. Doduše, neke su vrste prestale biti zanimljive zbog promjena u okolišu zbog kojih više nisu dobro uspjevale. To se najviše odnosi na biljke u interijerima u kojima je u vrijeme ,papratomanije’ paprat bila obavezan dio unutarnjeg dizajna. Europski su se pak vladari i moćnici natjecali u posjedovanju egzotičnih ukrasnih vrsta i podizali očaravajuće vrtove i isticali ih kao svoje statusne simbole. Neizostavan element takvih vrtova bile su i oranžerije u kojima su se tijekom zime spremali agrumi.
Jeste li znali?
Tijekom viktorijanske ere, u Engleskoj je cvijeće bilo utkano u svaku poru ljudskog života pa je tako postojao i jezik cvijeća koji je ljudima bio jednako važan kao i dobra odjeća. Na primjer, prepoznatljiv miris određenog cvijeta, biljke ili možda mirisne maramice odašiljao je svoju jedinstvenu poruku. Sve skrivene misli i osjećaji izražavali su se strogo propisanim vrstama i bojama njihovih cvjetova.
Pomama za tulipanima
Jedna od najpoznatijih manija za nekom cvjetnom vrstom je ‘tulipmanija’ koja je trajala od 1634. do 1637.g. Baš kao i za vrijeme kalifornijske zlatne groznice, ljudi su napuštali poslove, tvrtke, žene i domove kako bi postali uzgajivači tulipana. Prije više od tisuću godina tulipani su bili samonikli u Perziji, a u blizini Kabula Veliki mogul Baber identificirao je trideset i tri različite vrste. Smatra se da je riječ ,,tulipan” izvedenica turske riječi za turbane.
Perzijski pjesnici pjevali su hvalospjeve o tulipanima, a umjetnici su ga tako često crtali i slikali, da je cijela Europa tulipan smatrala simbolom Osmanskog Carstva. Bogati ljudi počeli su kupovati lukovice tulipana koje su iz Turske donijeli venecijanski trgovci. Procijenjuje se da je u 17. stoljeću mala gredica tulipana vrijedila 15.000-20.000 franaka. Pomama se proširila od Francuske, preko Europe do Nizozemske.
,,Kaplar Violetʺ
Iako popularna i jedna od prvih cvjetnih vrsta koja se uzgajala na plantažama južno od Atene još 400 godina pr.Kr., ljubičica je naročitu popularnost imala krajem 18. i u 19. stoljeću. Kad se Napoleon oženio s Josephine, ona je nosila ljubičice, a na svaku godišnjicu Josephine je dobivala buket ljubičica. Slijedeći Napoleonovo vodstvo, francuski bonapartisti odabrali su ljubičicu kao svoj amblem, a Napoleonu su dali nadimak ,,kaplar Violetʺ. Godine 1814., Napoleon je zatražio da posjeti Josephinein grob prije nego što je prognan na otok Sveta Helena. Kad je umro, oko vrata je nosio medaljon u kojem su bile ljubičice ubrane s Josephininog groba.
Kraljica cvijeća- ruža
Ruža, kraljica cvijeća počela se uzgajati u azijskim vrtovima prije više od 5000 godina. U drevnoj Mezopotamiji, Sargon I., kralj Akadijaca (2684.-2630. b.C.) donio je ͈lozu, smokve i ružina stabla” iz vojne ekspedicije s druge strane rijeke Tigris. Konfucije je napisao da je tijekom svog života (551-479 pr. Kr.), kineski car posjedovao više od 600 knjiga o uzgoju ruža. Egipatske zidne slike koje prikazuju ruže pronađene su u grobnicama koje datiraju iz vremena puno prije Kleopatre.
Kleopatra je imala strast prema svemu rimskom, a ona je, kako se navodi, pred nogama Marka Antonija rasula latice ruža. Tijekom rimskih javnih igara sve su ulice bile posute ružinim laticama. Ruže su uvedene u Europu tijekom Rimskog Carstva, gdje su se uglavnom koristile u ukrasne svrhe. Rani kršćani vidjeli su ružu kao simbol poganstva, orgija i požude.
Ljiljani su povezani s mnogim drevnim mitovima. Slike ljiljana otkrivene su u vili na Kreti, koja datira iz razdoblja od oko 1580 pr.Kr. Ljiljani se spominju u Starom zavjetu, a u Novom zavjetu simboliziraju čistoću i vrlinu.
Karanfile mnogi vežu uz razdoblje druge polovice 20. stoljeća, međutim oni su bili popularni još u grčkim ceremonijalnim krunama. Zahvaljujući mnoštvu vrsta i kultivara različitih boja, oblika i mirisa ponovno postaju popularni.
Novi trendovi
Neke su vrste zadržale svoju popularnost, neke imaju svoje obožavatelje koji se okupljaju u udrugama ljubitelja neke cvjetne vrste, druže se, dopisuju, posjećuju nasade svoje omiljene vrste, organiziraju izložbe, razmijenjuju biljke i sjemenje. Kako bilo da bilo, cvjetnih vrsta je svakako toliko da svatko može pronaći neku koja će upravo za njega/nju imati posebno značenje. Modni dizajneri i influenceri rade pak svoj posao i osmišljavaju svake godine neke nove trendove koji će neki slijediti, dok će drugi ostati vjerni svojoj tradiciji. Na svakome je da izabere upravo ono što ga usrećuje kad su biljke u pitanju.
Izvor: Gospodarski kalendar
