Latinski naziv roda vrijesova, Erica, najvjerojatnije dolazi od latinske riječi eriko (lomljivo), po lako lomljivim grančicama. Rasprostranjen je po cijelom svijetu i broji više od pet stotina vrsta, dok je kod nas u jadranskom priobalju prisutno samo nekoliko vrsta.
Vrijesovi su grmolikog oblika, zimzelena i višegodišnja biljka s igličastim lišćem, a lijepi bijeli, ružičasti i crveni cvjetovi su mnogobrojni, dvospolni, sakupljeni u cvatove koje tvore metlicu, a kod blagih zima cvjetaju tijekom cijele godine, poneka vrsta i zimi. Svojstveno je za ovaj biljni rod da su jako otporne, kako na visoke, tako i na niske temperature, a uspijevaju na suhim, sunčanim i sušnim tlima, ali i vrlo vlažnim šumarcima, imaju razgranat korjenov sustav u simbiozi s gljivicama.
Kalcifobna biljka
Rod Erica poznat je po svojoj kalcifobnosti, uglavnom raste na acidofilnim terenima i kiselim i vrlo kiselim tlima, stoga je poznato da tlo, koje nazivamo vrištinama je odličan indikator kiselih tala. U zajednici s drugim biljnim vrstama, kao što su nisko raslinje i grmlje, vrijesovi dominiraju na šikarama, makijom i bušicima, a razmnožavaju se reznicama ili dijeljenjem busena. Odlična je pčelinja paša, koja dolazi kod svih vrsta baš u vrijeme kad je pčelama najpotrebnija, a pčele s njenog cvijeta skupljaju i pelud i nektar.
Veliki vrijes (Erica arborea)
Veliki vrijes raste kao grm na krševitom, plitkom i siromašnom tlu, uglavnom u zavjetrini, gdje je tlo vlažnije, sve od morske obale do tisuću metara nadmorske visine. Uglavnom raste kao visoki grm s dobro razvijenim korijenovim sustavom, listovi su igličasti, mekani, dugi oko 0,5 cm. Cvijet je bijele boje, dvospolan, a tučak viri izvan čaške dok se prašnici ne vide. Cvjeta već od kraja siječnja, sve do početka mjeseca svibnja, a pčele ih posjećuju, iako krajem zime u toplijim danima rijetko izlijeću iz košnice, skupljajući pelud i nešto malo nektara.
Mala (proljetna) crnjuša (Erica carnea)
Malu crnjušu ili proljetnu crnjušu, nalazimo dalje od obale Jadrana, uglavnom u dalmatinskom zaleđu i Primorju (od Velebita do Knina), na visinama i do dvije tisuće metara nadmorske visine, u šumama crnog bora. Ova zimzelena vrsta vrijesa cvijeta već početkom godine i sve do travnja mjeseca, cvjetovi ružičaste do crvene boje, vise na polusavijenim grančicama. Pčele je rado posjećuju, skupljajući pelud i nektar.
Vrijes pozemljuš (Erica manipuliflora)
Vrijes pozemljuš je vrsta vrijesa koji najbolje podnosi olujne i hladne sjeverne vjetrove (buru), stoga mu je visina niska, gotovo pri zemlji. Prostrane grane na golim izbojcima su polegnute, lišće je igličasto, jednostavno, odozgo zelene, a odozdola bjelkaste boje. Cvjetovi su dvospolni, blijedoružičaste boje, širokozvonastog vjenčića, koji tvore uspravan grozd. Cvijeta od kraja kolovoza do početka studenog, a pčele cvijeće dobro posjećuju poslije iscrpljujućeg sušnog i vrućeg ljeta, skupljajući pelud i nektar.
Mnogocvjetni vrijes (Erica multiflora)
Najmnogobrojnija vrsta vrijesa na našoj obali Jadrana je mnogocvjetni vrijes koji raste u srednjoj i južnoj Dalmaciji na tlu bogatom kalcijem i jako je osjetljiv na niske, ali i na visoke temperature i dugotrajnu sušu. Na području sjeverne Dalmacije je rijetka biljka. Intenzivno cvjeta krajem kolovoza sve do kraja listopada, a ako je topla zima, cvatnja se može produžiti, sve do kraja godine. Cvijet je dvospolan, ružičaste boje, u cvatu ima četiri cvijeta na zajedničkim uspravnim grozdovima. Pčele sakupljaju pelud i nektar.
Vrišt (Calluna vulgaris)
U prošlosti je i vrišt bio u rodu Erica, ali je kasnije zbog utvrđenih morfoloških razlika u građi cvijeta i listića, smješten u novi monotipski rod Calluna. Rasprostranjen je u Dalmatinskoj zagori i kopnenom dijelu Slavonije, dok je na priobalju Jadrana najprisutniji u Primorju i Istri. Vrišt je zimzeleni gusto razgranjen grm sa zvonastim, dvospolnim cvjetovima svjetloružičaste do svjetloljubičaste boje, koji se skupe u kuglu nakon oprašivanja. Počinje cvjetati ako padne kiša već od sredine ljeta do kraja listopada, a pčele skupljajući pelud i nektar, posjećuju ga tijekom cijelog dana.
