Duhanski štitasti moljac izraziti je polifag. Odrasli oblici iako imaju krila, slabi su letači, ali ih zračna strujanja šire na velike udaljenosti. Najviše je proširen trgovinom sadnim materijalom i rezanim cvijećem. Glavnim krivcem za njegovo širenje smatra se međunarodna trgovina božićnim zvijezdama.

Od ukrasnog bilja vrlo je neugodan štetnik božićne zvijezde, gerbera, primula, cineraria, bakopa, sur fnija, fuksija, verbena, buvardije i još mnogo drugih lončanica, ljetnica i vrtnog ukrasnog bilja. 

Štete
Odrasli oblik je maleni bijeli kukac nalik leptiriću, dug 1 mm. Mužjaci su nešto manji. Tijelo i oba krila pokrivena su bijelim do malo žućkastim voštanim prahom. Odrasli oblik je vrlo sličan cvjetnom štitastom moljcu, iako je dvostruko manji. Ličinke su plosnate, ovalne, nalik ljusci, bijele do limun žute boje. Izravne štete nastaju zbog ishrane odraslih i ličinki koje se hrane sisanjem biljnih sokova. Na listovima nastaju brojne klorotične pjege, s porastom zaraze pjege se spajaju i cijela plojka lista požuti, osim lisne nervature. Kasnije ovi listovi otpadaju. Sekundarne štete nastaju zbog obilatog lučenja medne rose koja kapa listovima i plodovima. Na ljepljivim naslagama s vremenom se razviju gljive čađavice. Zbog čađavih nakupina smanjena je fotosinteza, biljke se slabije razvijaju, zakržljaju, a prinos je kvantitativno i kvalitativno niži. Čađave nakupine nagrđuju plodove, listove i same ukrasne biljke, što im znatno smanjuje komercijalnu vrijednost. Od sekundarnih šteta važno je spomenuti da je duhanski štitasti moljac prenosilac više od 110 raznih vrsta virusa.Svi razvojni stadiji štetnika nalaze se na naličju listova, gdje su vidljive brojne sićušne bjeličaste ličinke i sitni “leptirići”. Potresemo li takvu biljku, masa sitnih bijelih insekata poleti, koji se odmah nakon toga opet smještaju na listove biljaka.

Suzbijanje
Suzbijanje ovog štetnika na kulturama u zaštićenom prostoru sastoji se od kombinacije mjera kao što su kemijsko suzbijanje, mehaničke i kulturne mjere u cilju sprečavanja ili sniženja zaraza i od biološke borbe. 

Duhanski štitasti moljac se mora suzbijati kod početne zaraze. Kritičan broj, koji označuje najveći broj insekata po jedinici površine, kada treba provesti suzbijanje, kod duhanskog štitastog moljca iznosi 1 odrasli oblik na 100 biljaka. Kod zaraze od 10 “leptirića”/100 biljaka već se javljaju nakupine medne rose po listovima i plodovima. 

U cilju utvrđivanja početne zaraze u nasad se objesi nekoliko žutih ljepljivih ploča koje treba svakodnevno pregledavati. Žute ploče postavljene u nasadu u pravilnim razmacima koriste se i za mehaničko suzbijanje. Za kemijsko suzbijanje koristi se veći broj insekticida, od sistemičnih iz grupe neonikotinoida to su Confidor 200 SL, Boxer 200 SL, Actara 25 WG, Calypso SC 480 i Mospilan 20. Confidor je registriran za primjenu protiv cvjetnog štitastog moljca na rajčici u polju i u zaštićenom prostoru gerberama i buvardiji, a Actara i Mospilan za suzbijanje duhanovog štitastog moljca na rajčici, krastavcu i paprici. Od insekticida kontaktnog djelovanja dozvolu za primjenu na povrću i ukrasnom bilju imaju Actellic 50, Fastac 10 SC, Direkt, Karate 2,5 EC i King.

Biološka zaštita
Protiv ovog štetnika vrlo se uspješno primjenjuje biološka borba korištenjem prirodnog neprijatelja parazitske osice
Encarsia formosa, koja se u prometu nalazi pod trgovačkim imenom En-Strip. U slučaju prejake zaraze s ovim štetnikom, zaraženi nasad pred introdukciju treba poprskati suspenzijom spora entomofagne gljive Verticillium lecanii, koji se u prometu nalazi pod imenom Mycotal.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakU pripremi novi sustav osiguranja u poljoprivredi
Sljedeći članakSvinjski gulaš s pivom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.