Pod sloganom „Zdravlje bilja za zdravlje ljudi“ od 4. – 7.veljače u Opatiji, u Grand hotelu „4 opatijska cvijeta“ održava se 64. Seminar biljne zaštite u organizaciji Hrvatskog društva biljne zaštite, na kojem se svake godine okupi velik broj fitomedicinara i brojnih sudionika iz akademske zajednice, industrije zaštite bilja, poljoprivrednih tvrtki i proizvođača.
Predsjednica Hrvatskog društva biljne zaštite, prof.dr.sc. Jasminka Igrc Barčić u pozdravnom govoruzahvalila je brojnim institucijama i njihovim predstavnicima, sponzorima i medijima na potpori i svim sudionicima na dolasku teistaknula da je 64 godine, koliko se seminar održava, puno i za životni vijek čovjeka, a kamoli za stručni skup.
2020. – svjetska godina biljnog zdravstva
–Ova godina je posebna jer je seminar u
znaku Svjetske godine biljnog zdravstva, koju je proglasio UN, no nama stručnjacima
koji smo cjeloživotni rad posvetili zaštiti bilja i kroz svoj radni vijek
nastojali čuvati biljke, liječiti biljke, da bismo dobili zdrave biljke i tako
pomogli prehraniti čovječanstvo, nama fitomedicinarima svaka je godina – godina
biljnog zdravstva. 
Nove strategije
Suorganizatori seminara su Agronomski fakultet u Zagrebu, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, te Hrvatska agencija za hranu i poljoprivredu, te JU Zeleni prsten Zagrebačke županije i CROCPA, a pokrovitelji Ministarstvo poljoprivrede, Akademija poljoprivrednih znanosti i Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU.
Predstavnica pokrovitelja ovog stručnog skupa, Ministarstva poljoprivrede, pomoćnica ministrice doc.dr.sc Jelena Đugum, pozdravila je sve okupljene na seminaru i svečano otvorila skup, a pritom je naglasila nove ciljeve Europske komisije – Green Deal i strategiju „od farme do stola”.
– Želim istaknuti da je osnovna
misija nadležnih tijela koja su uključena u provedbu novih propisa iz područja
biljnog zdravstva zaštita teritorija Unije od unošenja i širenja štetnih
organizama za bilje, stvaranje osnovnih preduvjeta za učinkovitu proizvodnju
zdravstveno ispravnog bilja u poljoprivredi i šumarstvu, te
osiguranje dovoljnih količina zdravstveno ispravne i visokokvalitetne hrane.
Pomoćnica ministrice najavila je i novi Zakon o održivoj uporabi pesticida.
–U tijeku je izrada novoga Zakona o održivoj uporabi pesticida na kojem se intenzivno radi. Svrha ovoga Zakona je postizanje održive uporabe pesticida, smanjenje rizika i negativnih učinaka od uporabe pesticida na način koji osigurava visoku razinu zaštite zdravlja ljudi i životinja te zaštite okoliša i očuvanja biološke raznolikosti, uvođenje obvezne primjene temeljnih načela integrirane zaštite bilja za suzbijanje štetnih organizama bilja i alternativnih pristupa i tehnika kao što su nekemijske mjere zaštite bilja radi postizanja održive i konkurentne poljoprivrede, istaknula je Đugum.
U svom govoru navela je i da poljoprivredna proizvodnja ne smije biti oslonjena samo na kemijske mjere borbe protiv štetnih organizma jer one uz mnoge prednosti imaju i određene nedostatke. Sve strožiji i zahtjevniji kriteriji odobravanja aktivnih tvari predstavljaju veliki izazov u provedbi mjera kemijske zaštite bilja te je u cilju opstanka potrebno okrenuti se razvoju alternativnih mjera zaštite bilja koje uključuju i primjenu sredstava za zaštitu bilja koja kao aktivne tvari sadrže tvari niskog rizika. Pritom su temeljni problemi s kojima se struka suočava niska razina svijesti od rizika pri uporabi pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji te bi se posebna pozornost trebala usmjeriti na povećanje razine znanja o sigurnom rukovanju pesticidima i pravilnoj primjeni sredstava za zaštitu bilja kako bi se stekla svijest o rizicima nepravilne i nedopuštene primjene sredstava za zaštitu bilja te rizika od primjene sredstava za zaštitu bilja koja nisu registrirana u Hrvatskoj kao i od krivotvorenih sredstava za zaštitu bilja.
Korištenje novih tehnologija u zaštiti bilja
Na kraju je pomoćnica ministrice spomenula kako je u suradnji s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u 2019. godini pokrenut PEST sustav za nadzor zlatne žutice vinove loze, a donošenjem nove pravne osnove u 2020. godini navedeni alati koristit će i Državnom inspektoratu Republike Hrvatske (DIRH) u obavljanju službenih kontrola nad specijaliziranim subjektima kao i pomoć svim specijaliziranim subjektima.
–Plan Ministarstva poljoprivrede (MP) u suradnji s HAPIH-om i DIRH-om je PEST sustav u bliskoj budućnosti primijeniti na praćenje što više štetnih organizama tako da se, uz korištenje novih, digitalnih, pametnih tehnologija, mogu donijeti brze i efikasne odluke uz što manje troškove za kontrolu, sprječavanje i/ili ograničavanje širenja štetnih organizama, kazala je doc.dr.sc. Jelena Đugum.
Na seminaru su u sekcijama Aktualni problemi i njihova rješenja i Nove tehnologije, postupci i sredstva za zaštitu bilja, održana brojna zanimljiva i korisna stručna predavanja, a najviše pozornosti privukle su panel rasprave: Mitovi i činjenice o zdravstveno ispravnoj hrani , Rizik od krivotvorina i ilegalnog unosa pesticida, Je li održiva uporaba pesticida uistinu održiva i Kako zaštititi kulture u zaštićenim područjima prirode?.
Tako se moglo čuti da je prisutan trend ukidanja dozvola velikom broju sredstava, što dokazuje podatak da je 2005.g u EU bilo oko 800 sredstava za zaštitu bilja s oko 300 različitih aktivnih tvari, dok je 2015. taj broj bio sveden na oko 460 preparata s oko 210 aktivnih tvari. Budući da je za razvoj samo 1 aktivne tvari (molekule) potrebno ispitivanje oko 160 tisuća raznih molekula što traje oko 11 godina, te košta 286 milijuna dolara, jasno je da povlačenjem s tržišta sredstava za zaštitu bilja, koja nemaju zamjenu, mnoge kulture ostaju nezaštićene, što je vidljivo i na primjeru uljane repice koja bilježi znatan pad proizvodnje jer nema više sredstava za zaštitu bilja koja bi spriječila gubitke koje uzrokuju štetni organizmi na toj kulturi, a koji biti i do 100% prinosa ili uroda, slično je i kod većine poljoprivrednih kultura. Budući da se ukidanje aktivnih tvari događa političkom odlukom na koje utječu pritisak raznih udruga i aktivista, a ne struke i znanosti, na skupu je istaknuto kako je potrebno podizati javnu svijest i ukazivati na važnost sredstava za zaštitu bilja kao lijeka za biljke, bez kojih bi ubrzo došlo do nestašice hrane, poskupljenja i gladi koja će biti sve veći problem u svijetu. Broj ljudi na planeti dosegao je 7,7 milijardi ljudi, obradivih površina sve je manje, klimatske promjene uzrokuju i porast šteta i od vremenskih neprilika, ali i od štetnih organizama koji se šire i zahvaljujući globalnoj povezanosti, ali i sve manjoj djelotvornosti sredstava za zaštitu bilja, jer administrativnim ukidanjem aktivnih (djelatnih) tvari brže razvijaju otpornost na mehanizme djelovanja manjeg broja postojećih i dozvoljenih aktivnih tvari u sredstvima za zaštitu bilja.
