width=Biskvit:
5 jaja
150 g šećera
1 vanilin šećer
100 ml ulja
100 ml mlijeka
100 g brašna
1 prašak za pecivo
100 g oraha
limunova korica
čep ruma
Krema:
750 ml mlijeka
4 žumanjka
1 i 1/2 vrećica pudinga od vanilije (60g)
1 žlica gustina
200 g šećera
1 vanilin šećer
1 vrečica želatine u prahu (10g)
nekolioko kapi ekstrakta vanilije
200 ml vrhnja za šlag
100 g mljevenih oraha
malo ruma
3žlice kakaa (samo u 1/3 kreme)
200 ml mlijeka za namakanje kore

Pećnicu zagrijte na 160 °C. Odvojite žumanjke od bjelanjaka, te napravite čvrsti snijeg i ostavite sa strane. Žumanjke, šećer i vanilin šećer dobro umutite mikserom, dodajte ulje i mlijeko, i ponovno izmiksajte. Zatim dodajte brašno s praškom za pecivo, orahe, limunovu koricu, rum, ručno promiješajte i na kraju dodajte snijeg od bjelanjaka i promiješajte.Smjesu ulijte u kalup, prethodno obložen papirom za pečenje i stavite u pećnicu na 160 °C 40-45 min. Hladno tijesto prerežite na tri dijela. Za kremu stavite kuhati 6 dcl mlijeka, sa strane promiješajte žumanjke sa šećerom i vanilin šećerom, te dodajte puding, gustin, 1.5 dcl mlijeka i rastopljenu želatinu (rastopite je u 4 žlice vode, lagano zagrijte i dodajte kremi) i sve dobro promiješajte mikserom. Potom dodajte 6 dcl provrelog mlijeka i sve zajedno vratite na laganu vatru kuhati uz stalno miješanje mikserom par minuta. Kremu ostavite da se hladi, pa u kremu dodajte nekoliko kapi arome vanilije i šlag od slatkog vrhnja. Odvojite 1/3 kreme i u to umiješajte orahe, malo ruma i kakao. Biskvit namočite s malo mlijeka, pa prvo namažite žutu kremu, poklopite biskvitom, te opet malo namočite. Zatim namažite kremu od oraha i poklopite trećim biskvitom (namočite biskvit), te cijelu tortu premažite ostatkom kreme i ukrasite po želji.

Prethodni članakMarcisa
Sljedeći članakIZBOR ZA NAJBOLJU POLJOLJEKARNU U 2015. GODINI
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.