Naime, čest je slučaj da se potencijalni prijavitelji, podnositelji, kasno javljaju konzultantima i drugim stručnim osobama radi izrade projektne dokumentacije i prijave na natječaj po IPARD mjerama 101, 103 i 302.

""Koliko treba vremena za pripremu dokumentacije?

Iako Ministarstvo poljoporivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na vrijeme svojim aktivnostima nastoje educirati i upozoravati na značaj, kompleksnost, problematiku i rokove prijave, potencijalni prijavitelji (OPG, obrti, tvrtke) još uvijek nisu svjesni toga da se projekt ne može pripremiti u tjedan dana. Dokumentacija za prijavu na natječaje, između ostalog, uključuje provođenje javne nabave i prikupljanje cjenovnih ponuda za troškove unutar projekta, izradu investicijske studije ili poslovnog plana, dokumente za financijsku analizu podnositelja (BON-1, BON-2), potvrdu porezne uprave, povrdu trgovačkog suda, GFI, dijelove glavnog projekta u slučaju izgradnje, opremanje ili rekonstrukciju, itd…

Razna rješenja i potvrde te elaborat za zaštitu okoliša mogu se dobiti najranije u roku od tri tjedna od predavanja zahtjeva.

Zbog toga konzultanti dolaze u situaciju u kojoj ne stignu na vrijeme pripremiti dokumentaciju što ponekad navodi na krivi zaključak o njihovoj nestručnosti. Ili se pak vrši pritisak na provedbena tijela da produže rok prijave što opet produžuje cijeli postupak i možda ugrožava slijedeći natječaj. U velikom broju slučajeva, podnositelji nakon prve neuspjele prijave i odustaju od daljnjih aktivnosti pripreme projekta i dokumentacije. Samo rijetkima je pak to signal da su projekti i ulaganja koja se financiraju putem EU fondova zahtjevan i odgovoran posao, pa se na vrijeme pripremaju za drugi natječaj (ako bude raspisan).

Loša iskoristivost sredstava iz EU

Status države kandidata za članstvo u Europskoj uniji službeno je dodijeljen Republici Hrvatskoj prije osam godina. Godinu dana kasnije na raspolaganju smo imali SAPARD program kojeg kasnije nasljeđuje IPARD u okviru kojeg se i danas otvaraju natječaji u četiri mjere sa ciljem jačanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje i povezanih usluga u ruralnom sektoru. No, bez obzira na činjenicu da imamo sedam godina iskustva u korištenju pretpristupnih fondova i da imamo pozitivne trendove, trenutna razina iskorištenosti ukupnih raspoloživih sredstava IPARD programa je vrlo niska. Ostali najčešći razlozi odbijanja prijava su neprihvatljivost ulaganja, nepotpuna i neispravna projektna dokumentacija, neudovoljavanje kriterijima Pravilnika, vlasnička povezanost prijavitelja i dobavljača, pa čak i krivotvorenje podataka. Zbog svih se tih razloga, ukupan broj prijavljenih opisanom (auto)redukcijom smanjuje za još 30% i više. To se može izbjeći angažiranjem konzultanata i educiranih stručnjaka. No, ipak se postavlja pitanje kako povećati broj prijavitelja i izbjeći veliki broj „rezerviranih“ i skeptičnih koji u najvećoj mjeri utječu na slabu iskorištenost natječaja?

Poljoprivrednici kao jedan od razloga svoje nezainteresiranosti na prvom mjestu navode nedostatak vlastitih sredstava. Vladine mjere potpora to uspješno rješavaju novim mjerama s dogovorenim niskim kamatama HBOR-a i jamstvima Hamag Investa.

Kvantiteta rađa kvalitetu

U cilju maksimizacije korištenja bespovratnih sredstava, a uzevši u obzir gornje podatke, trebali bismo imati broj prijava i/ili traženih sredstava za 30% više od ukupno raspoloživog kako bi se nakon odbijanja loših prijava spustili na razinu od 80-90% iskorištenosti. Da bi se to postiglo, poljoprivrednike treba još bolje informirati i educirati, potaknuti ih na prijavu. Isto tako, poljoprivrednici trebaju shvatiti da se poljoprivredom više ne mogu baviti kao sporednom djelatnošću, već na nju treba gledati kao na poduzetničku djelatnost za koju se traži naobrazba i stalno usavršavanje. U okviru toga, svaku priliku za financiranje, pogotovo besplatno, treba ozbiljno sagledati. Osim toga, navode se vrlo strogi kriteriji dodjeljivanja sredstava te zahtjevna administrativna procedura. Što se toga tiče, prava je šteta što i u okviru IPARD-a nije dozvoljena pretprijava (Concept Note) kako je to dozvoljeno kod ostalih IPA mjera. To bi zasigurno osnažilo poljoprivednike da se prijave skraćenim oblikom, pa hrabrije kasnije uđu u veće troškove projektne dokumentacije što je još jedan od razloga njihovog odustajanja. Očekuju se još veći i stroži zahtjevi kad uđemo u EU, što je dodatni razlog za što bržu prijavu. 

Prethodni članakLjekovite biljke za želučane tegobe
Sljedeći članakSlana torta
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.