Ljekovite salate

    22

    U praksi najviše odgovara podjela namirnica na temelju njihove biološke vrijednosti, jer se u tom slučaju namirnice svrstane u jednu skupinu mogu međusobno zamjenjivati. Na temelju ovog kriterija, namirnice se dijele u sljedeće grupe: žitarice, mlijeko i mliječni proizvodi, meso, ribe, jaja, masti biljnog i životinjskog podrijetla, povrće i slatkiši.
    Pod povrćem se podrazumijevaju dijelovi povrtnog bilja. Na temelju biološke vrijednosti povrće se može svrstati u: lisnato i zeljasto, plodovito i korjenasto, gomoljasto, lukovičasto i mahunasto. Energetska vrijednost salatnog, sirovog povrća je niska i iznosi 25 – 50 cal/100 g, sadržaj proteina je 1 – 4 %, masti 0,4 – – 0,7 % i šećera 3 – 8 %, 90 % vode, a ostatak čine celuloza, mineralne tvari, vitamini i nedovoljno identificirani biološki stimulatori (pr. klorofil, prirodne boje, enzimi, hormoni i dr.). Zbog sadržaja celuloze, sirovo povrće povoljno utječe na pokrete crijeva, rastresitost crijevnog sadržaja (himus) i potpuniju probavu svih vrsta hranjivih tvari. Zanimljivo je da se korištenjem salata u isto vrijeme bolje probavljaju hranjive tvari koje bi, inače, trebalo uzimati u određenom vremenskom razmaku tijekom objeda, a to je razlog da se kod tzv. brze hrane i roštilja salata obvezno poslužuje kao prilog.
    Epidemiološki značaj povrća je velik zbog toga što se mnoge vrste, kao što su salata, luk i rotkvica jedu sirove, a uvjeti pod kojima se ove namirnice proizvode, prevoze i prodaju često ne odgovaraju higijenskim normama. Nije rijetkost da se za zalijevanje koristi voda onečišćena organskim tvarima koje sadrže mnoštvo mikroorganizama, često patogenih i parazitskih jaja. Povrće može biti opasno i zato što se u cilju zaštite koriste soli teških metala.
    Donosimo kratak pregled nutritivne vrijednosti salatnog povrća.
    Rajčica
    Zreli plod sadrži 93 % vode, 3,5 % ugljikohidrata, 1 % dušičnih spojeva, 0,33 % masnih tvari i 0,8 % mineralnih soli. Crvena kožica sadrži vitamine A i C, vitamine B kompleksa, amide i aminokiseline oko 0,4 %, te jabučnu, limunsku, vinsku i jantarnu kiselinu i do 0,1 % pektina. Korisna je u terapiji reumatizma i upale zglobova, jer alkalizira krv (terapijska doza je 0,5 l soka dnevno).
    U fitofarmakologiji, od svježeg lišća priprema se pristupačan insekticid/baktericid: 2 kg svježeg lišća sitno se nareže i prelije sa 10 l 70 %-tnog alkohola, češće miješajući stoji 3 dana i procijedi. Litra ovog ekstrakta miješa se s litrom vode i dobivenom otopinom prska cvijeće i povrće. Osobito djeluje protiv napada krumpirove zlatice.
    Paprika
    Plod sadrži vitamin C, vitamine B1 i B2, karotenoidne spojeve, 0,3 % organskih kiselina, proteine i 10 do 15 % ulja. Ljuta paprika sadrži 0,2 % ljekovitog kapsaicina. Znanstveno je dokazano da je paprika univerzalno profilaktičko sredstvo za održavanje dobrog zdravlja.

    Postavi pitanje autoru klikom ovdje
    Prethodni članakVinograd u lipnju
    Sljedeći članakOgrozd u kućnom vrtu
    gospodarski list
    Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.