Dana 20. listopada 1990. godine u Londonu prvi se put obilježio Dan jabuke. I danas se većinom u Engleskoj organiziraju događanja povodom ovoga dana, ali s vremenom su tradiciju obilježavanja Dana jabuka i u svijetu prihvatile brojne škole, restorani i organizacije predstavljajući tako važnost jabuke u zdravlju i prehrani ljudi.

Brojevi i činjenice

  • Svjetska proizvodnja jabuka iznosi oko 70 milijuna tona. Najveći proizvođači jabuka u svijetu su Kina s 44 milijuna tona, zatim zemlje EU s oko 10,7 milijuna tona, SAD s 4,7 milijuna tona, Turska s 2,8 i Indija s 2,3 milijuna tona.
  • Najveći proizvođači u EU su: Poljska s 2,9 milijuna tona, Italija s 2,1, Francuska s 1,4 milijuna tona te Njemačka s 990 tisuća tona i Španjolska s 550 tisuća tona.
  • Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu napravila je analizu jabuka po površinama, proizvodnji, starosti, sortimentu i broja gospodarstava na razini Republike Hrvatske.
  • Temeljem te analize od ukupnih 30 500 hektara površina pod voćem jabuka se nalazi na 5 100 hektara (ARKOD).
  • U 2019. godini, ukupno je u Hrvatskoj proizvedeno 68 tisuća tona jabuka. S tom proizvodnjom  bavi se 19210 gospodarstava, a od ukupnog broja gospodarstava čak 17 491 su gospodarstva ispod jednog hektara.
  • Analizom strukture sortimenta jabuka u Hrvatskoj najzastupljenija je sorta idared (33 %), golden delicious (13 %), jonagold (9 %),  gala (7 %), grany smith (5 %)  i ostale sorte čine 35 %.
  • Najviše površina pod jabukom nalazi se u Osječko–baranjskoj županiji. Sortiment jabuka odudara od prosječne zastupljenosti sorata u EU, ali se i mijenja i prilagođava ekološkim i tržišnim uvjetima.

Zašto jesti jabuke svaki dan?

Jabuka se smatra jednom od najzdravijih voćnih vrsta pa zato i ne čudi što nosi naziv „kraljica voća“.  Poznato je da se svakodnevnim konzumiranjem jabuka može spriječiti pojava mnogih zdravstvenih poteškoća i oboljenja.

  • Malo kalorija i puno vitamina

Jabuka srednje veličine ima tek oko 95 kalorija i bogata je naročito vitaminom C. Iako ima malo kalorija, jabuka nam daje osjećaj sitosti jer voćka srednje veličine sadrži oko 4 grama vlakana, što je 10 -15 % dnevnih potreba.

  • Jača srce i snižava kolesterol

Ona je prava mala riznica sastojaka koji pozitivno utječu na naš organizam Jabuka sadrži antioksidanse i pektin (vrsta vlakna) za koje se smatra da imaju koristan utjecaj na zdravlje srca. Brojna istraživanja pokazuju da jabuka dnevno smanjuje rizik od kardiovaskularnih i srčanih bolesti te da smanjuje rizik od moždanog udara. Antioksidansi u jabuci sprečavaju oksidaciju LDL kolesterola.

Zašto jesti hrvatske jabuke?

Pogodni ekološki i klimatski uvjeti za proizvodnju vrhunskih jabuka. Uzgojni uvjeti u Hrvatskoj omogućuju proizvodnju kvalitetnih jabuka – obilje sunca, kvalitetna zemlja i okoliš koji nije zagađen prekomjernom uporabom zaštitnih kemijskih sredstava. Jabuka iz hrvatskog voćnjaka je zaista svježa. Radi kratkih transportnih puteva od voćnjaka do vašeg stola, jabuke se beru u optimalnoj zrelosti. Hrvatska jabuka dozrijeva na stablu, a ne u hladnjači. Transport iz obližnjeg voćnjaka ekološki ne opterećuje okoliš. Proizvodnja jabuka u Hrvatskoj je strogo kontrolirana. Jabuke se uzgajaju pod strogim fotosanitarnim pravilima i budnim okom nadležnih institucija.

SORTE JABUKA I KARAKTERISTIKE

Želimo Vam sretan Svjetski dan jabuka!

IZVOR: hapih.hr

Prethodni članakNovi vrhunski hibridi kukuruza
Sljedeći članakVaraždinska županija – nova vrhunska vinska regija
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.