U Dubrovniku je održana međunarodna dvodnevna konferencija Dani dobroga vjetra. Održana je u situaciji kad cijela Europa traži načine za što brži prelazak na obnovljivu energiju. Više od 250 sudionika iz Hrvatske, zemalja regije i Europe okupilo se u Dubrovniku na ovom velikom događaju u organizaciji Obnovljivih izvora energije Hrvatske.

Direktorica OIEH, Maja Pokrovac, istaknula je u svom uvodnom govoru važnost konferencije, kao i ulogu Hrvatske u regiji.

Kolege iz regije su vrlo zainteresirani i žele surađivati s nama. Hrvatska mora raditi mnogo bolje kako bi imala što više projekata iz OIE. Europa ne želi administrativne prepreke, naš posao je da ih uklanjamo. Suradnja svih dionika je ključna i neophodna kako bi se obnovljivi izvori energije dalje razvijali. Ono što želi Europa želimo i mi; što više obnovljive energije, ali je istovremeno jasno da bez suradnje ne možemo ostvariti tu zelenu tranziciju do željenih megavata instalirane snage. Oni će do 2030., nadam se, biti 5000 MW, rekla je Pokrovac. 

Ivo Milatić, državni tajnik za energetiku, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja istaknuo je da su Dani dobroga vjetra pravi vjetar u leđa obnovljivim izvorima energije. 

Energija vjetra je značajna, potencijal je ogroman. Hrvatska ima dobru lokaciju i elektrane koje rade 3.800 sati godišnje. Država je odlučila uvesti sistematičan pristup razvoju obnovljivih izvora energije. Promijenili smo zakone. U tijeku je izrada podzakonskih akata, trenutno se radi na sustavu za priključenje na mrežu, metodologija mora biti što bolja. Svi se moraju uključiti kako bi se ubrzale i skratile procedure. To nas zanima. Vjetar i obnovljiva energija strateški su važni Hrvatskoj. Nadam se da ćemo na konferenciji zajedno doći do odgovora na koji način brže, i ne ugrožavajući okoliš, dostići naše zelene ciljeve, istaknuo je Milatić te zaključio: “naš moto je da imamo primjenjive zakone”.

Ivo Milatić

Europa novim planom REPowerEU traži i od Hrvatske da poveća kapacitete projekata energije vjetra; i to novih 1400 MW instaliranih kapaciteta do 2030. Godine. Da bismo to ostvarili moramo pojednostaviti i skratiti procese izdavanja dozvola za nove OIE projekte.

Oni su trenutno dugotrajni i po tome Hrvatska nije izuzetak, poručio je na Giles Dickson, direktor WindEurope, krovnog europskog udruženja za energiju vjetra koje je partner konferencije.

Sretan sam i počašćen što je WindEurope partner konferencije koja se događa sad, u ključna vremena za energiju u Europi. Hrvatska može još mnogo; ima potencijal za nove vjetroelektrane i radujem se što ću vam moći pokazati kako to možete ostvariti, rekao je na otvorenju konferencije Giles Dickson.

U nastavku konferencije u svojoj prezentaciji govorio je o tome na koji način Hrvatska može doći do željenih megavata novih instalacija poboljšanjem procesa izdavanja dozvola. Napomenuo je da Europska komisija promatrajući situaciju u svakoj pojedinoj zemlji članici izdvojila točno određena područja koja treba poboljšati.

Prema hrvatskim zakonima, morate koristiti tehnologiju koja je bila u originalnoj prijavi za dozvolu; većina europskih država dopušta fleksibilnost tako da možete modernizirati tehnologiju, umjesto da zaglavite s onom koja je možda bila najbolja prije pet godina, naglasio je Dickson.

Napomenuo kako je važno čim prije ukloniti te prepreke. Isto tako treba brzo ustanoviti “go-to” područja, mjesta za brzi razvoj projekata OIE za koje će se dozvole izdavati u roku od godine dana.

Giles Dickson

-Kada imate dobre i kvalitetne projekte nije problem pronaći način za njihovo financiranje; tako to radi naša banka, Europska banka za obnovu i razvoj. Što se tiče privatnog sektora, on bi se morao koncentrirati na ono što dobro radi: identifikaciju dobrih lokacija, razvoj projekata, ishođenje dozvola i osiguravanje financiranja kako bi se moglo početi s izgradnjom, rekao je Grzegorz Zielinski, Head of Energy Europe, EBRD, koji je bio jedan od sugovornika na panelu.

Ovakve su konferencije važne zato što uspostavljaju dijalog između ključnih dionika – ministarstava, investitora, županijskih i lokalnih zajednica. Suradnja među njima može odrediti brzinu razvoja projekata.

Znali smo i prije koliko su energija vjetra i sunca važne; ova energetska kriza nam je pokazala da su mnogo važniji no što smo mislili. Ovo je pravo vrijeme i prava tema; raduje me što je konferencija baš u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koja ni nema drugih izvora energije osim obnovljivih koje ćemo nastaviti i dalje razvijati,  rekao je u svom obraćanju sudionicima konferencije Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije na otvorenju konferencije Dani dobroga vjetra.

Nikola Dobroslavić

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković u pozdravnom je govoru rekao kako je izuzetno izazovno upravljati gradom u vrijeme energetske krize. Prije krize Dubrovnik je krenuo prema zelenoj tradiciji. Stoga i ne čudi što je baš Dubrovnik odabran za mjesto održavanja konferencije.

Izuzetno mi je drago što se o ovako važnoj temi razgovara ovdje u Dubrovniku, u gradu koji je po mnogo čemu uvijek bio ispred vremena. Dubrovnik je odavno prepoznao važnost ulaganja u obnovljive izvore energije i provodimo brojne projekte. Apsolutno podržavam uklanjanje administrativnih prepreka za razvoj novih projekata OIE, uz poštivanje naše kulturne baštine, poručio je gradonačelnik Franković.

Mato Franković

Ulaganje u obnovljive izvore energije ulaganje je u energetsku sigurnost države. Nema bolje i jeftinije energije od one iz vlastite zemlje, zaključak je Grzegorza Zielinskog.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakClaas – najprodavaniji traktor ove godine u Hrvatskoj
Sljedeći članakOtvorena 19. Drvno tehnološka konferencija
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.