Međunarodni tim stručnjaka dokazao je da ekološko mlijeko i meso proizvedeno u ekstenzivnom uzgoju, sadržava 50% više korisnih omega-3 masnih kiselina od konvencionalno proizvedenih proizvoda

Analizirajući podatke iz cijelog svijeta, tim je pregledao 196 radova o mlijeku i 67 radova o mesu. Pronašao je jasnu razliku između ekološkog i konvencionalnog mlijeka i mesa. Pogotovo po pitanju sastava masnih kiselina i koncentracije određenih esencijalnih minerala i antioksidansa. Podaci pokazuju da bi zaokret na ekološko meso i mlijeko mogao ići prema povećanju unosa nutritivno važnih masnih kiselina.

Studija je pokazala da su poželjniji masni profili u ekološkom mlijeku usko vezani uz vanjsku (slobodnu) ispašu i niski koncentrat hranjenja u mliječnoj prehrani, kao što je propisano u ekološkim uzgojnim standardima.

Dva nova mišljenja također opisuju nedavno objavljene podatke iz nekoliko studija o majkama i djeci povezanih s ekološkim mlijekom, mliječnim proizvodima i konzumacijom povrća kako bi se smanjio rizik od određenih bolesti. To je uključivalo smanjeni rizik od ekcema i hipospadije kod beba i preeklampsije kod majki.

Profesor Carlo Leifert sa Sveučilišta u Newcastleu koji je vodio studiju kaže:

-Ljudi odabiru ekološko mlijeko i meso iz tri glavna razloga. To su poboljšana dobrobit životinja, pozitivni učinci ekološke poljoprivrede na okoliš i percepcija zdravstvenih prednosti. Ali mnogo manje poznati su utjecaji na nutritivnu kvalitetu, stoga je ova studija potrebna. Nekoliko ovih razlika proizlazi iz ekološkog stočarstva i dovele su do razlika u intenzitetu proizvodnje, s uzgojem na otvorenom, hranjenjem travom životinja koje proizvode mlijeko i meso što imaju značajno povišene poželjne masne kiseline kao što su omega-3 i niže masne kiseline koje potiču srčane probleme i ostale kronične bolesti.

Studija je među ostalim pokazala da je u konvencionalnom mlijeku 74% više joda, što je vrlo važna informacija. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporuča jačanje jodom iz kuhinjske soli u tu svrhu.

Jačanje stočne hrane jodom također se naširoko koristi. Sve kako bi se povećala koncentracija joda kako u ekološkom, tako i u konvencionalnom mlijeku.

Dragi potrošači, zato se povežite sa provjerenim domaćim proizvođačima i konzumirajte zdravu hranu. Time podupirete domaću proizvodnju, a prvenstveno štitite svoje zdravlje.

Izvor: https://www.facebook.com/Krskipasnjaci/

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOdržan sastanak s predstavnicima sektora mljekarstva
Sljedeći članakParmigiano Reggiano – priprema i nastajanje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.