Jarenje koza dio je reproduktivnog ciklusa kojim započinje nova laktacija koza ali i donošenje na svijet podmlatka koji će se koristiti za daljnji rasplod ili za tov. Postupci s kozama i jaradi te njihova hranidba u tom periodu od presudne su važnosti kako za zdravlje samih životinja i njihov fiziološki razvoj tako i za proizvodnju mlijeka tijekom cijele laktacije. Dok je tijekom perioda suhostaja briga i pažnja uzgajivača bila usmjerena isključivo na bređe koze, nakon jarenja obim posla se povećava jer je uz mužnju i pojačanu hranidbu koza bitno dio vremena odvojiti za uzgoj i hranidbu jaradi.
Postupci tijekom jarenja
Koze se uglavnom jare same, no konstantna prisutnost uzgajivača od posebnog je značaja kako bi se životinjama pomoglo ukoliko nešto pođe po krivom. Odmah nakon jarenja jaretu treba očistiti nosnice i usta kako bi jare moglo početi normalno disati, te se na taj način smanjuje rizik od mogućih dišnih oboljenja. Pupčana vrpca kojom je jare spojeno s majkom tijekom poroda najčešće samo pukne, no ukoliko se to ne dogodi pupčanu vrpcu treba odrezati na 6-7 cm od trbušnog zida, podvezati i dezinficirati dezinfekcijskim sredstvom. Neka jarad rađa se vitalna dok dio jaradi koji se rađa nakon teškog poroda može pokazivati znakove slabosti. Bitno je da se takva jarad nakon poroda što prije osuši suhom krpom i dobro istrlja kako bi se pokrenula cirkulacija te da se dozvoli majci da ga obliže i da se osigura dovoljna količina suhe i čiste prostirke. Sama koza nakon poroda je izmorena i ako nije bilo komplikacija tijekom poroda posteljica će izaći do dva sata nakon poroda. Desetak dana od poroda iz uterusa koze istiskuju se zaostale lohije te su one bez mirisa ukoliko nije došlo do infekcije i upale maternice. U protivnom iscjedak može biti neugodnog mirisa i gnojan te je u takvim slučajevima nužno liječenje kako životinja ne bi uginula ili ostala sterilna.
Kolostrum kao prva hrana
Vrlo brzo nakon jarenja jare instinktivno traži vime majke i počinje sisati. Od posebne je važnosti da jare što prije popije kolostrum (prvo mlijeko) čiji sastav i vrijednost značajno opada sa svakim satom nakon jarenja. Značaj kolostruma ogleda se ne samo u osiguravanju otpornosti i imunosti samog jareta već je on bitan i za čišćenje crijeva jareta. Ovisno o veličini stada ali i o organizaciji poslova na farmi nakon perioda sisanja koje obično traje desetak dana i gdje jarad siše po volji, jarad se odvaja od koza te se pušta na sisanje dva do tri puta dnevno ili se odvajaju od majke i napajaju iz kanti ili automatiziranih uređaja za napajanje punomasnim mlijekom ili mliječnom zamjenom. Kod visokomliječnih koza i na područjima gdje se vrši otkup mlijeka, u interesu je uzgajivača da se jarad što prije odvoji od koza kako bi se višak mogao prodati. Prosječna dnevna potrošnja mlijeka ili mliječne zamjene po jaretu je oko 1,5 litara. Kod upotrebe mliječne zamjenice bitno je da je prijelaz postupan te da mliječna zamjena bude stalne temperature od 39°C i dobro promiješana kako se ne bi stvarale grudice. Upotreba mliječne zamjene može početi nakon tri tjedna starosti jareta u omjeru 20 % mliječne zamjene i 80 %mlijeka te se postupno povećava udio mliječne zamjene do 100 % u starosti od mjesec dana.
Odbijanje jaradi
Svakom uzgajivaču koza i proizvođaču kozjeg mlijeka u interesu je da mlijeko što prije stavi na tržište dok s druge strane mora paziti da jarad dobije dovoljnu količinu mlijeka za vlastiti razvoj. Odbijanje jaradi od mlijeka počinje u dobi od četiri do šest tjedana i da bi ono što bezbolnije prošlo treba ga provesti postupno na način da je jaradi na raspolaganju visokokvalitetno sijeno i koncentrirana smjesa s 18% sirovih proteina. Korištenje takove krmne smjese jarad ima po volji dok se ne postigne konzumacija od 400 grama na dan. Nakon toga ta se količina smjese zadržava i raspoređuje jaradi na dva ili tri obroka tijekom dana. Cijelo to vrijeme sijeno i vodu jarad mora imati na korištenje po volji. O tome hoće li se jarad koristiti za rasplod ili samo za tov ovisi i vrijeme odbića. Ono čemu treba težiti je da se za hranidbu rasplodne jaradi koristi visokokvalitetno sijeno čime se stimulira razvoj predželuca i ostvaruje primarni cilj a to je stvaranje preživača da u hranidbi može koristiti vlaknasta krmiva (sijeno). Kako se odrastanje jaradi poklapa s dolaskom proljeća eventualno korištenje zelene krme također treba provesti postupno uz redovito korištenje sijena kao prvog obroka čime se smanjuje mogućnost pojave proljeva. Ukoliko je u hranidbi rasplodne jaradi korištena kvalitetna hrana, ženska jarad postiže spolnu zrelost sa sedam do osam mjeseci starosti i tjelesnu masu od 35 kilograma te se mogu već u godini rođenja koristiti za pripust.
Izvor: https://www.savjetodavna.hr/ (Jurica Bengeri, dipl. ing. agr.)
