Povodom medijskih napisa da Švicarska namjerava zabraniti uvoz svinjetine iz određenih zemalja EU zbog pojave afričke svinjske kuge Ministarstvo poljoprivrede daje slijedeće pojašnjenje:

 

Afrička svinjska kuga se nije pojavila na području Republike Hrvatske. Također je bitno naglasiti da bolest nije nikada zabilježena na području RH. U svrhu ranog otkrivanja predmetne bolesti već dugi niz godina sustavno se provode mjere pretraživanja u domaćih i divljih svinja na cijelom području RH.

 

U 2014. godini zabilježeni su slučajevi afričke svinjske kuge na području država članica  Litve, Poljske i Italije samo na Sardiniji. Afrička svinjska kuga je prisutna na Sardiniji dugi niz godina i smatra se kao endemska bolest za navedeno područje. Što se tiče pojave bolesti u Litvi i Poljskoj, smatra se da se bolest pojavila kao posljedica unošenja virusa afričke svinjske kuge iz susjednih trećih zemalja u kojima je ta bolest prisutna. U skladu s Odlukom komisije o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama 2014/178/EU određene su dodatne mjere kontrole odnosno zabrane otpremanja živih svinja, sjemena , jajnih stanica i zametaka svinja, svinjskog mesa, te ostalih proizvoda koji sadržavaju svinjsko meso, uključujući pošiljke životinjskih nusproizvoda dobivenih od svinja iz određenih područja Litve, Poljske i Italije.

 

S obzirom na sve navedeno, evidentno je da nema osnove za bilo kakvom zabranom uvoza živih svinja, sjemena , jajnih stanica i zametaka svinja, svinjskog mesa, te ostalih proizvoda koji sadržavaju svinjsko meso… od strane Švicarske tako i bilo koje druge zemlje po pitanju bolesti  afričke svinjske kuge.

 

Izvor:

www.mps.hr

Prethodni članakBorač – poboljšava zdravlje i raspoloženje
Sljedeći članakZa solarne elektrane više od pola milijuna kuna iz IPARD-a
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.