Otvoren je natječaj za izbor najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika/poljoprivrednicu koji četvrtu godinu zaredom organizira hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i ambasadorica projekta za Hrvatsku iz redova Europske pučke stranke (EPP) Marijana Petir.

Na natječaj, koji je otvoren od 1. do 28. veljače 2019. godine, mogu se prijaviti mladi poljoprivrednici/ce koji su nositelji OPG-a i imaju do 40 godina života sa svojim projektima/operativnim konceptima, koji su tijekom 2018. godine ili završeni ili u provedbi.  

Medijski pokrovitelj izbora je Jutarnji list, a glavni sponzor Erste banka koja će pobjednika/cu nagraditi novčanom nagradom u iznosu od 15 tisuća kuna. Za pobjednika/cu natječaja, kao i za deset najboljih poljoprivrednika/ca zastupnica Petir će osigurati put u Bruxelles i posjet Europskom parlamentu.

Cilj natječaja i europske nagrade za mlade poljoprivrednike je promicati pozitivnu sliku mladih poljoprivrednika te identificirati djelatnosti koje karakteriziraju inovacija, održivost i tržišna orijentiranost, a sve kako bi mladi ostali živjeti na selu te kako bi ruralni prostor opstao.

Prijavnice za natječaj mladi poljoprivrednici/ce mogu preuzeti OVDJE te je prijavnicu potrebno popunjenu poslati na adresu elektroničke pošte: hrvatska@petir.eu.
 
Odabir „najboljeg, najinovativnijeg, najodrživijeg” projekta provest će stručno prosudbeno povjerenstvo na temelju sljedećih kriterija:

  1. Upotreba novog znanja (know-how), novih metoda ili novih oblika tehnologije u pojedinom sektoru ili regiji: Inovacija koja se bazira na sektoru može uključivati radne ili organizacijske metode, uvođenje novih oblika tehnologije koji donose promjene u odnosu na postojeću tehnologiju. Inovacija se također može sastojati od prilagođavanja ili moderniziranja tradicionalne tehnologije. Inovacija koja se bazira na zemljištu može uključivati upotrebu novih dostignuća (tehničkih ili organizacijskih) na geografskom području gdje se ona prije nisu koristila.
  2. Prijenos inovacije: Inovacija ne smije biti ograničena na jedno gospodarstvo već mora imati potencijal utjecaja ili učinka na gospodarstva u istom sektoru proizvodnje, regije ili na odnose toga područja s drugim područjima. Inovacija ne mora imati učinka samo na proizvodnju na farmi, već se također može odnositi i na pakiranje proizvoda, kanale distribucije i izvozne metode za poljoprivredne proizvode.

3.  Održivost inovacije: Inovacija mora biti ekonomski i/ili društveno održiva. Inovacija mora imati izvjesnu dugovječnost i treba izdržati ispit vremena kako bi imala učinak, umjesto da se pojavi i nestane u kratkom vremenskom razmaku.

 

Gospodarski list

Prethodni članakObjavljen natječaj za mjeru Informiranje u državama članicama iz Vinske omotnice
Sljedeći članakJoš 65 milijuna kuna za mala poljoprivredna gospodarstva
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.