Od 13. do 15. rujna neinvazivnom metodom prikupljanja podataka praćena je prisutnost vidre na području NP „Krka“. Potvrđena su dosadašnja saznanja o njenoj prisutnosti duž kanjona rijeke Krke, od Skradina do Bilušića buka. Također i na sutoku Krke i Čikole.

Iz Nacionalnog parka “Krka” izvijestili su kako žele na širem području parka očuvati 1 320 hektara pogodnih staništa potrebnih za održavanje populacije vidre od najmanje 21 do 23 jedinke.

Stoga, uz redovito praćenje prisutnosti vidre, koje se provodi svakih šest godina, JU „NP Krka“ planira i genetsku analizu. Ona je primarna i najpreciznija metoda za utvrđivanje veličine populacije vidre. Analizom DNK izoliranog iz dlake ili prikupljenog svježeg izmeta mogu se procijeniti veličina i struktura (mužjaci/ženke) populacije, areal obitavališta, raširenost i genetska raznolikost vidre”, stoji u priopćenju. Vidra je u Republici Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta.

Štite ju Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) i Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta. Ugrožena je uglavnom zbog uništavanja i fragmentacije povoljnih staništa i onečišćenja voda.

Vidra (Lutra lutra) je zvijer iz porodice kuna. Prilagođena je životu u vodi: njezino su stanište primarno slatke vode. Pod vodom je vrlo okretna jer je građa njezina tijela prilagođena za plivanje i ronjenje. Krzno koje prekriva tijelo smeđe je ili tamnosmeđe boje, sa svjetlijom trbušnom stranom, koja je sivkasta ili bijela.

Glasa se jasnim tihim zviždukom, dahtanjem, skvičanjem i režanjem. Vidre međusobno komuniciraju s pomoću mirisa. Vidra je uglavnom aktivna noću, dok preko dana leži u brlogu pod zemljom ili u skloništu iznad zemlje. Na svom teritoriju treba do 30 sigurnih i zaštićenih odmorišta, koje koristi u različite svrhe, a najsigurnije i najnedostupnije koristi kao brloge za okot i podizanje mladih. Dnevno u lovu provede nekoliko sati, a u potrazi za hranom prelazi velike udaljenosti. Odrasle vidre plivaju brzinom od 1,5 do 2 km na sat, od sedam do osam sati po lovnoj noći.

Izvor : HINA

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakU Međimurju otvoreno skladište krumpira sufinancirano EU sredstvima
Sljedeći članakPoziv na 19. natjecanje u oranju Zagrebačke županije 2021.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.