Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir podržala je zahtjev Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira i Udruge proizvođača povrća i voća „Zeljari“ Vidovec da se pomogne tom sektoru koji je također pogođen korona krizom.

Petir je  od Ministarstva poljoprivrede zatražila da se pomogne uvođenjem interventnih mjera  i drugih oblika potpore, jer kako su proizvođači izvijestili zastupnicu Petir, pojedini prekupci i trgovci koriste nezavidan položaj proizvođača, koji zbog smanjene prodaje od samog početka berbe nemaju adekvatne mogućnosti skladištenja, pa su stoga primorani prihvatiti ponuđene (niske) cijene kako bi izbjegli uništavanje krumpira već u ovo doba godine. S obzirom na pomanjkanje turističke aktivnosti u cijeloj EU zbog panedmije COVID-19, prerađivači krumpira iz zapadne Europe (gotov pire krumpir, smrznuti  pomfrit i ostale prerađevine od krumpira ) spustili su cijene tih gotovih proizvoda, a što direktno utječu na prodaju krumpira u svježem stanju.

Strano tržište (Mađarska, Slovenija, Crna Gora, Bugarska,Rumunjska) gdje su hrvatski proizvođači prošlih godina plasirali naš krumpir također je preplavljeno krumpirom iz država EU po jako niskim cijenama, kojima naši proizvođači ne mogu konkurirati. Proizvođači krumpira istaknuli su u svom apelu da će sve to utjecati na nemogućnost nabave repromaterijala za narednu proizvodnu godinu, što neće samo dovesti do toga da dio proizvođača neće moći nastaviti s proizvodnjom, nego se u pitanje dovodi samodostatnost hrvatske proizvodnje krumpira u budućnosti.

Inicijativa upućena Ministarstvu poljoprivrede da se pomogne proizvođačima krumpira urodila je plodom, te je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir pozdravila odluku o donošenju Programa pomoći primarnim poljoprivrednim proizvođačima zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih pandemijom  bolesti COVID-19, s ukupno raspoloživim iznosom od  70 milijuna kuna. Tim je programom obuhvaćeno 6 mjera potpore, među kojima se Mjera 6 odnosi na potporu proizvođačima krumpira, za koju je osigurano 10 milijuna kuna. Potpore iz Programa u cijelosti se financiraju iz Državnog proračuna Republike Hrvatske i dodjeljuju se u obliku izravnih bespovratnih potpora, najkasnije do 30. lipnja 2021. godine. Potporom se nastoje sanirati pretrpljeni gubici, osigurati likvidnost poljoprivrednih gospodarstava i očuvati razina primarne proizvodnje prije pojave bolesti COVID-19, čime će se posljedično zadržati postojeća razina zaposlenosti, kao i proizvodnja sirovine za prehrambenu i prerađivačku industriju i spriječiti poremećaj u lancu opskrbe hranom.

Ministarstvo poljoprivrede također je izvijestilo zastupnicu Petir kako se radi ublažavanja drastičnih poremećaja na tržištima poljoprivrednih proizvoda, uzrokovanih pandemijom COVID-19,  kontinuirano poduzimaju brojne aktivnosti, te je kroz niz mjera pomoć pružena poljoprivrednicima u raznim sektorima poljoprivredne proizvodnje, uključujući i Sektor krumpira.

Uzrok pojave nestabilnosti na tržištu krumpira nije samo korona kriza već i izuzetno povećanje proizvodnje krumpira, pa su viškovi zbog poremećaja ponude i potražnje nepovoljno utjecali na otkupne cijene domaćeg krumpira.  Prošle godine problem sa skladištenjem krumpira i stavljanja na tržište viškova krumpira počeo se rješavati raspisivanjem natječaja za provedbu Podmjere 4.1. „Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ – tip operacije 4.1.1. „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ – upravo ulaganjima u skladišne kapacitete za krumpir za koje je osigurano 100 milijuna kuna  za proizvođače krumpira. Ova sredstva predviđena su  za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje skladišnih kapaciteta za krumpir u svrhu omogućavanja daljnjeg poslovanja u skladu s važećim propisima Europske Unije. Ta će potpora omogućiti proizvođačima krumpira učinkovitije planiranje proizvodnje, pripreme proizvoda i odabir trenutka u kojemu svoj proizvod žele plasirati na tržište. Ministarstvo poljoprivrede je u okviru promicanja međunarodne suradnje u poljoprivredi vanjsko-trgovinskih odnosa intenziviralo pregovore za izvoz krumpira u Ukrajinu. Suradnja je postignuta, a prve isporuke krumpira od strane naših udruga proizvođača na ukrajinsko tržište očekuju se u siječnju 2021. godine.

IZVOR: Odbor za poljoprivredu

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako postići samopouzdanje?
Sljedeći članakKoraci u povezivanju povrćara i online prodaja povrća KUPON
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.