Još nas samo tjedan dana dijeli od međunarodne konferencije DANI SUNCA 2023. u Bolu na Braču! Pokrovitelji ovog događaja posvećenog razvoju projekata sunčeve energije su Europska komisija, Vlada Republike Hrvatske, SolarPower Europe, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo poljoprivrede, Europska banka za obnovu i razvoj te Europska investicijska banka. Uz 400 prijavljenih sudionika traži se i mjesto više za praćenje programa u kojem je više od 60 predavača i panelista. Još nam se stignete pridružiti i biti dio konferencije 25. i 26. svibnja, a prijaviti se možete OVDJE

Pokrovitelji, partneri, brojni sponzori i veliki interes za sudjelovanje na konferenciji potvrđuju da je korištenje sunčeve energije najvažnija tema za brže ostvarivanje energetske samodostatnosti. Hrvatska i susjedne zemlje imaju velik potencijal za korištenje sunčeve energije. Zapravo, neiskorišteni solarni potencijal u ovoj regiji je među najboljima u Europi! Ipak, udio realiziranih solara u Hrvatskoj je još uvijek ispod 1 posto. Cilj Europske unije da do 2030. postigne 45% obnovljive energije rezultirat će značajnim rastom solarnih projekata.

Međutim, ključno je primijeniti mjere koje osiguravaju da se taj rast može dogoditi, kao što su otporne elektroenergetske mreže, pojednostavljeno izdavanje dozvola, kvalificirana radna snaga, otporni lanci opskrbe i stabilno regulatorno okruženje koje može privući ulagače. 

Na koji način promijeniti sve što je potrebno da bismo ubrzali i osnažili razvoj solarnih projekata u skladu s postavljenim nacionalnim, ali i europskim ciljevima? 

To je samo jedno od pitanja o kojima će se razgovarati na konferenciji DANI SUNCA. Koliki doprinos u postizanju energetske samodostatnosti mogu dati agrosunčane elektrane te kako mogu pomoći poljoprivredi u ublažavanju posljedica klimatskih promjena tema je kojoj konferencija daje posebnu važnost te nakon panela Agrosunčane elektrane za poljoprivrednu i energetsku proizvodnju organiziran je i stručni okrugli stol za dodatnu edukaciju i sva pitanja koja poljoprivrednici žele postaviti o ovoj temi. 

Sunčeva energija ima veliki potencijal za razvoj energetike, ali i gospodarstva, pomaže dekarbonizaciji i smanjenju ovisnosti o uvozu energije. Iako njen razvoj u Hrvatskoj teče sporije od očekivanog, broj solarnih elektrana na krovovima kućanstava, ali i tvrtki, iz dana u dan se povećava. Za postizanje energetske samodostatnosti do 2030. godine potrebno nam je oko 2500 MW sunčanih elektrana koje bi na godinu mogle proizvesti 3 TWh električne energije. 

Europska komisija se zalaže za razvoj posebnih „Go-to“ područja u kojima će izdavanje dozvola za OIE projekate biti dovršeno u roku od godine dana i to je jedna od tema na konferenciji. Mapiranje ovih područja za Hrvatsku započeo je OIEH i o tome će govoriti na panelu. Financiranje velikih i malih OIE projekata spremne su podržati sve financijske institucije u Hrvatskoj, no po broju investicija ističu se one velike poput EBRD i EIB koje će iznijeti svoja iskustva u financiranju solarnih projekata u Hrvatskoj i regiji. 

U Europskoj je uniji gotovo 66 posto električne energije iz solarnih elektrana bilo proizvedeno na mjestu potrošnje. To potvrđuje da ovaj sektor daje značajan doprinos razvoju projekata sunčeve energije. Stoga je razvoj solarnih instalacija na mjestu potrošnje još jedna od tema na konferenciji.

Važan je dio konferencije posvećen energetskim izazovima u industriji. Naime, industrijski i poduzetnički sektor prošle je godine podnio najteži udar energetske krize. Tako se sve više okreće kupnji zelene energije putem PPA ugovora – dugogodišnjih ugovora o nabavi obnovljive energije izravno od proizvođača. Ovi ugovori, tvrdi EU, imaju ključnu ulogu u razvoju obnovljivih megavata i novih OIE projekata. Osim toga pomažu industriji u ispunjavanju klimatskih ciljeva i postizanja karbonske neutralnosti. Kako se pripremaju i provode te koje sve benefite donose saznat ćete na DANIMA SUNCA.

Razvoj solarne energije zahtijevat će i ubrzani prihvat novih elektrana na mrežu te razvoj mrežnih kapaciteta spremnih za njihov prihvat. Jesu li i koliko Hrvatska i zemlje u regiji spremne za ubrzani razvoj OIE projekata reći će sudionici panela o regionalnom razvoju solarne energije koji dolaze iz Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije.

U bržem razvoju solarnih projekata svakako će pomoći i implementacija sustava baterijske pohrane energije koji mogu pomoći u otklanjanju brojnih problema s proizvednim viškovima energije. Koliko je važna uloga spremnika energije u energetskoj tranziciji i na koji način hibridni sustavi mogu sudjelovati u projektima solarnih elektranapitanja su na koja ćemo čuti odgovore na konferenciji.

I u konačnici, od zelene energije korist trebaju imati svi, a građani trebaju imati informacije o tome na koji način se mogu uključiti u energetsku tranziciju te koji benegit im ona donosi. Oni već duže vrijeme aktivno rade na osnivanju neovisnih energetskih zajednica i osmišljavaju načine kako mogu svoje domove napajati zelenom, čistom i jeftinijom energijom. Uspješne energetske zajednice iz Hrvatske, regije i Europe na konferenciji će podijeliti inspirativne priče o svojim aktivnostima.

Prethodni članakCrijevni nametnici- paraziti
Sljedeći članakE-Savjetovanje o pravilniku za izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjere ruralnog razvoja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.